Gotovo polovica čovječanstva mogla bi se do sredine stoljeća redovito suočavati s opasno visokim temperaturama, pokazuje nova međunarodna studija objavljena u časopisu Nature Sustainability.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu modelirali su različite scenarije globalnog zatopljenja i otkrili da bi, uz porast prosječne globalne temperature od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, „broj stanovnika koji doživljava ekstremne vrućine mogao gotovo udvostručiti” na 3,79 milijardi ljudi.
Autori upozoravaju da se zdravstveni i infrastrukturni pritisci osjećaju već sada, dok se svijet ubrzano približava toplinskom pragu od 1,5 °C. „Ključna poruka je da je potreba za prilagodbom ekstremnim vrućinama hitnija nego što se prije mislilo”, ističe glavni autor, okolišni znanstvenik Jesus Lizana. Naglašava kako „nova infrastruktura, poput održive klimatizacije ili pasivnog hlađenja, mora biti izgrađena u sljedećih nekoliko godina”.
Tropski prvaci po riziku Najeksponiranije su velike i brzo rastuće države u tropskom pojasu. Brazil, Indonezija, Nigerija, Indija, Filipini i Bangladeš mogli bi zabilježiti dramatičan skok potražnje za hlađenjem jer stotine milijuna ljudi ondje još nemaju pristup klima-uređajima niti pouzdanoj električnoj mreži. Srednjoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil prednjače u projekcijama najvećeg rasta broja „dana hlađenja” – trenutaka kada temperature prelaze prag na kojemu je hlađenje nužno za zdravlje.
„Jednostavno rečeno, teret će snositi već najugroženiji ljudi”, upozorava koautorica, klimatologinja Radhika Khosla. Dugotrajna izloženost ekstremnoj vrućini nadilazi sposobnost tijela da se hladi, što povećava rizik od vrtoglavice, zatajenja organa pa i smrti.
Ni sjever više nije siguran Paradoksalno, hladnije i imućnije države – Kanada, Rusija, Finska – suočit će se s potpuno novim problemom. Iako bi im se smanjio broj „dana grijanja”, postojeće zgrade i javni prijevoz često nisu projektirani za visoke temperature. Lizana upozorava da će početne uštede na grijanju brzo pojesti troškovi hlađenja, pogotovo u Europi gdje je klimatizacija i dalje rijetkost.
„Bogatije zemlje ne smiju sjediti prekriženih ruku. Opasno su nespremne na vrućine koje dolaze u sljedećih nekoliko godina”, poručuje Lizana.
Nalazi studije bacaju dodatno svjetlo na sve žešće i duže toplinske valove potaknute klimatskim promjenama. Autori pozivaju na hitna ulaganja u održive sustave hlađenja, jačanje elektroenergetske mreže i prilagodbu urbanističkih standarda prije nego što temperature počnu nadmašivati granice ljudske izdržljivosti.