Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava i trenutačno je najviša u europodručju. Prema analizi domaćih ekonomista, rast cijena nije prije svega posljedica pogrešne monetarne politike, nego duboko ukorijenjenih strukturalnih slabosti gospodarstva koje svaka globalna kriza samo dodatno razotkrije.
• Ovisnost o uvozu hrane i energenata Više od 60 % prehrambenih proizvoda stiže iz uvoza, a slična situacija je i s energentima. Zbog toga se svako globalno poskupljenje – od nafte do žitarica – gotovo trenutno prelijeva na police i račune u Hrvatskoj. Mjere poput ograničenja cijena ili jednokratnih subvencija mogu tek kratkotrajno ublažiti udar, ali ne uklanjaju temeljni uzrok: neravnotežu između ponude i potražnje.
• Dugotrajne posljedice nerealnog tečaja Ekonomski program stabilizacije iz 1994., kojim je kuna fiksirana po relativno visokom tečaju prema tadašnjoj njemačkoj marki, učinio je trgovinu i uvoz znatno isplativijima od proizvodnje i izvoza. Nijedna vlada u protekla tri desetljeća nije se odlučila na dublje reforme koje bi preokrenule taj model, pa Hrvatska i danas osjeća posljedice svake vanjske krize snažnije od većine članica EU-a.
• Novi udar s Bliskog istoka Svježi rat na Bliskom istoku i gotovo blokiran Hormuški tjesnac podigli su cijenu nafte, a lančano i drugih sirovina. Ako se sukob oduži, stručnjaci upozoravaju da bi Europa – već lišena jeftinih ruskih energenata – mogla ostati i bez bliskoistočnih izvora. U najcrnjem scenariju spominje se prelazak na poluratnu ekonomiju i moguće uvođenje obroka na točkice.
• Kritika europske i američke politike Autori analize podsjećaju da su EU-ovi čelnici 2022. dobrovoljno odustali od ruskih energenata te time povećali vlastitu ranjivost. Usto su slijedili američku strategiju širenja NATO-a na Ukrajinu, iako su, kako se tvrdi, znali da će Moskva reagirati. Sada, ističe se, toj se pogrešnoj procjeni pridružuje i eskalacija na Bliskom istoku, potaknuta američkim i izraelskim potezima. Među europskim liderima, jedino je španjolski premijer Pedro Sánchez javno nazvao napad na Iran „grubim kršenjem međunarodnog prava”.
Zaključno, inflacija u Hrvatskoj „jest prvenstveno naša odgovornost”, ali ju, navodi se, dodatno pogoršavaju „bizarne i neodgovorne” odluke zapadnih saveznika. Dok se ne ojača domaća proizvodnja i smanji vanjska ovisnost, svaki idući geopolitički potres – od pandemija do ratova – hrvatske će potrošače pogađati snažnije nego susjede u europodručju.
