Više od milijun stanovnika Hrvatske suočava se s debljinom, a svako treće dijete između osme i devete godine već je pretilo. Unatoč tako ozbiljnim brojkama, u zdravstvenom sustavu radi tek 200-300 nutricionista, premalo da bi pokrili rastuće potrebe.
Predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara Darija Vranešić Bender upozorava kako bi ih trebalo biti najmanje deset puta više: „I tu je uloga nutricionista nezamjenjiva.” Godišnje s fakulteta izađe tek 20-30 novodiplomiranih stručnjaka, a potražnja obuhvaća bolnice, domove zdravlja, vrtiće, škole, domove za starije pa čak i prehrambenu industriju.
Ključna uloga edukacije Vranešić Bender naglašava da je „edukacija ključ” prevencije: izbori hrane kod informiranog stanovništva u pravilu su bolji. Statistika je, međutim, neumoljiva: 35 % muškaraca i 28 % žena u Hrvatskoj već je pretilo, a čak 65 % odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu. Stopa debljine kod muškaraca utrostručila se u posljednjih 30 godina.
Debljina je istodobno i bolest i važan čimbenik rizika za pet glavnih kroničnih nezaraznih bolesti. Među osobama sa šećernom bolešću tipa 2 prekomjernu tjelesnu masu ima 79 % muškaraca i 84 % žena; kod onih s povišenim krvnim tlakom radi se o 78 % muškaraca i 74 % žena.
Raste i dječja pretilost Situacija među djecom dodatno zabrinjava. Ivana Sović, voditeljica Savjetovališta za prevenciju debljine kod djece u Osječko-baranjskoj županiji, kaže da u školama primjećuje neredovite obroke i slabo poznavanje voća i povrća: „Zbog toga nekako vraćamo svijest obitelji kao podrške i primjera djetetu u usvajanju životnih navika.” Savjetovalište organizira radionice, a male OPG-ove potiče da predstave sezonske proizvode kako bi djeca stvorila „bližu sliku sezonske hrane”.
Upozorenje na industrijsku hranu Sveučilišna profesorica Irena Ateljević podsjeća da globalna industrijalizacija prehrane iscrpljuje nutritivnu vrijednost namirnica: „Takva hrana je dugo putovala i izgubila nutritivnu vrijednost.” Posebno ističe problem pekarskih proizvoda koji „dolaze gotovi, zamrznuti, i samo se stavljaju u pećnice” te su „puni konzervansa i aditiva”. Građanima savjetuje da čitaju deklaracije, prate sljedivost i biraju lokalno i sezonsko.
Poziv na sustavnu promjenu Stručnjaci se slažu da bez značajnog jačanja nutricionističke službe te koordinirane edukacije u školama i obiteljima Hrvatska teško može zaustaviti trendove koji je već svrstavaju u europski vrh po pretilosti. Dok razvijene zemlje bilježe pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, domaća statistika i dalje raste – upozorenje da je vrijeme za ozbiljan zaokret u prehrambenim navikama i zdravstvenoj politici.