Svako četvrto dijete i tinejdžer u Hrvatskoj spava manje nego što preporučuju neuroznanstvenici, a glavni krivac često je višesatno zurenje u telefone, tablete i televizore. Uoči 25. Tjedna mozga – manifestacije koja se od 16. do 22. ožujka održava u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga – znanstvenik Dinko Smilović upozorava na rastući problem „ekranizma”.
„Pretjerana konzumacija digitalnih sadržaja povezuje se s problemima pažnje, i to multifaktorski: smanjuje se kvaliteta i količina sna, povećava razina stresa te se smanjuje mogućnost samokontrole”, navodi Smilović. Djeca koja pred ekranom provode i do 14 sati dnevno mogu, kaže, razviti ponašanja nalik onima iz autističnog spektra, no nakon tjedan-dvije potpune digitalne apstinencije većina se vrati uobičajenim socijalnim, govornim i motoričkim obrascima.
Manjak sna, međutim, ne pogađa samo najmlađe. Smilović podsjeća da su aktualne preporuke pooštrene:
- „Adolescentima se preporučuje od 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine od 8 do 8,5 sati, a nakon toga barem sedam sati.”
Kronični nedostatak odmora, dodaje, „smanjuje kognitivne sposobnosti, povećava rizik od ozljeda na radu, razinu hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara”. Posebno su ugroženi radnici u noćnim smjenama: studija iz 2022. pokazala je da im se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti povećava za 31 do 40 %.
Kod djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću manjak sna dodatno pojačava simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolaraca može dignuti razinu hiperaktivnosti za čak 3,2 puta. Stručnjaci stoga roditeljima savjetuju jasna pravila: ekrani se gase barem sat vremena prije odlaska u krevet, spavaća soba ostaje digitalno „čista”, a dnevna doza sadržaja prilagođava se dobi.
Uz pravilniji raspored spavanja i manje plavog svjetla, cirkadijalni ritam – unutarnji biološki sat koji određuje kada ćemo biti budni, a kada pospani – ponovno uspostavlja ravnotežu, poručuju neuroznanstvenici pred Tjedan mozga.