Na brifingu o odjecima konferencije COP 30 Brazil, održanom u organizaciji Zbora novinara za okoliš HND-a i udruge Terra Hub, niz domaćih stručnjaka poručio je da se klimatska kriza sve snažnije prelijeva na hrvatske rijeke, šume i poljoprivredna područja te zahtijeva brzu, inovativnu i prirodi prilagođenu reakciju.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Aljoša Duplić istaknuo je da do 15 % globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi od trajne izmjene zemljišnog pokrova, ponajprije krčenja šuma. „Da danas nema ljudi, 98 posto teritorija Hrvatske prirodno bi pokrivala šuma”, naglasio je, dodajući da klimatske promjene pojačavaju ostale pritiske na bioraznolikost i sve češće se pojavljuju kao glavni razlog ugroženosti vrsta vezanih uz morske i slatkovodne ekosustave.
Toplinski valovi, upozorio je, posebno pogađaju život u moru i kopnenim vodama te izravno prijete kvaliteti pitke vode. Problem dodatno otežava činjenica da se 70 % hrvatskih riječnih slijevova puni iz susjednih država. Zbog velikih hidroenergetskih projekata Donji i Gornji horizonti u BiH rijeka Neretva mogla bi izgubiti znatne količine vode, što bi dovelo do zaslanjenja jednog od najvrjednijih voćarskih i povrtlarskih područja u zemlji.
Duplić je pozvao na „odmak od tradicionalnih metoda” i šire uvođenje rješenja temeljenih na prirodi. Umjesto betoniranja korita i kanala, predlaže proširivanje poplavnih područja, odmak nasipa i korištenje nenastanjenih zona kao retencija. Takav se pristup, istaknuo je, već kombinira s tehničkim mjerama u zaštiti Zagreba, srednjeg Posavlja te područja oko Siska i Karlovca. No upozorava da pretjerano kanaliziranje Save u Zagrebu produbljuje korito i ugrožava gradski vodonosnik.
„Zelena tranzicija je horizontalan proces koji traži suradnju svih sektora i rješenja u skladu s prirodom”, poručio je. Ministarstvo, dodao je, o tim temama aktivno razgovara sa znanstvenicima, gospodarstvom i civilnim društvom.
Bivši ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić problem je nazvao moralnim: „Pohlepa je najveći generator klimatske krize”, rekao je, podsjećajući da prostorni planovi i dalje brišu zelene površine. Predsjednik Zbora novinara za okoliš Ivan Hlupić primijetio je da javnost reagira tek kad nastupi katastrofa, dok meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar objašnjava da su klimatske promjene godinama pogrešno predstavljane kao daleka prijetnja, iako su „tu, neposredno pred nama”.
Na kraju, Sandra Vlašić iz Terra Huba iznijela je podatke prema kojima čak 80 % građana još uvijek negira klimatske promjene. Upravo zato, složili su se sudionici, otvoreni podaci, jasna komunikacija i vidljiva prirodna rješenja ključni su za podizanje otpornosti društva na krizu koja više nije budućnost, nego svakodnevica.