Cijena avionskog goriva gotovo je udvostručena u samo mjesec dana, pokazuju podaci Međunarodne udruge zrakoplovnih prijevoznika (IATA). Dok je krajem veljače barel koštao 99,4 američka dolara, krajem ožujka dosegnuo je 195 eura.
Posljedice su trenutne: avioprijevoznici najavljuju prosječno poskupljenje karata od oko pet posto. Paralelno se očekuje i rast maloprodajnih cijena benzina i dizela u Hrvatskoj – ovisno o odluci Vlade, benzin bi od utorka mogao poskupjeti za 5 centi (na 1,67 eura), dizel za 15 centi (na 1,88), a plavi dizel za 17 centi (na 1,36 eura).
Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, podsjeća da 80 % gostiju u Hrvatsku stiže automobilom: „Sigurno će više stradati isključivo avionske destinacije. Kod nas je najosjetljiviji Dubrovnik, no vjerujemo da će ga popularnost i ponuda ipak zaštititi.”
Stjepan Bedić, osnivač i suvlasnik jedne hrvatske privatne aviokompanije, upozorava na širi poremećaj: „Veći je problem dostupnost goriva na aerodromima. U Turskoj je stanje loše, u Egiptu je otkazano 40 % bookinga, a Cipar i Grčka također slabije stoje. Taj će se pritisak preliti na zapadnoeuropske zračne luke s ograničenim kapacitetom pa će cijene dalje rasti.”
Rat na Bliskom istoku već je zatvorio dio tržišta i preusmjerio europske prijevoznike prema Aziji, što dodatno napuhuje troškove.
Kao mogući amortizer u Hrvatskoj spominje se nacionalni prijevoznik. „Croatia Airlines možda će stvarati gubitke zbog skupog goriva, ali može dovesti turiste koji inače ne bi došli. Ako 150 putnika ostavi 200–300 tisuća eura u zemlji, a kompanija izgubi 10 tisuća na letu, to treba promatrati kao zajednički resurs koji druge zemlje nemaju”, zaključuje Bedić.
Dok Europa traži rješenja, hrvatski turizam se nada da će kopneni gosti i državni prijevoznik ublažiti udar najskupljeg goriva u posljednjem desetljeću.