Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju vremena za samozadovoljstvo, zaključak je konferencije koju je u sjedištu britanske vlade organizirao londonski think tank Royal United Services Institute (RUSI). Na skupu održanom prošloga mjeseca okupili su se vojni i sigurnosni stručnjaci, bivši i aktualni dužnosnici NATO-a te predstavnici industrije. Zajednička poruka bila je jasna: kontinent nije spreman za izravan sukob s Rusijom koji bi, prema prevladavajućim procjenama, mogao izbiti u sljedećih pet godina.
Ruske pripreme i hibridni napadi Stručnjaci tvrde da se Moskva sustavno priprema za mogućnost otvorenog rata s Europom. Istodobno, Rusija već vodi hibridne operacije – od sabotaža i kampanja dezinformiranja do čestih upada dronova i zrakoplova u zračni prostor članica NATO-a te ometanja GPS signala u baltičkim državama. „Ljudi su uznemireni, osobito kako ti incidenti postaju vidljiviji“, upozorio je profesor Sam Greene s King’s Collegea u Londonu, dodajući da raste strah kako bi jedan od dronova mogao oboriti civilni zrakoplov.
Na papiru planovi, u praksi praznina NATO je izradio nove planove za obranu Baltika, no analitičar Jack Watling iz RUSI-ja upozorava da se „planiramo na temelju onoga što još ne postoji“. Vojni kapaciteti – od streljiva i protuzračne obrane do logistike – daleko su ispod onoga što bi bilo potrebno za dugotrajniji visokointenzivni sukob.
Alarmi iz Bruxellesa i glavnih gradova • Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte procjenjuje da bi Rusija mogla testirati Savez unutar pet godina. • U baltičkim državama prevladava uvjerenje da bi napad mogao doći još brže, za tri godine. • Njemačka obavještajna služba drži da će Moskva do 2029. zadržati opciju rata protiv NATO-a.
Britanci prizemljeni vlastitom analizom Vlada Ujedinjenog Kraljevstva naručila je stratešku reviziju obrane koju su vodili bivši glavni tajnik NATO-a George Robertson, general Richard Barrons i stručnjakinja Fiona Hill. Zaključak: London mora snažno povećati vojsku i pričuvu te obnoviti civilnu obranu i industrijsku bazu. General Barrons upozorio je da bi, nastavili li se sadašnji trendovi, Velikoj Britaniji trebalo deset godina da dostigne potrebnu razinu pripravnosti. „Naši saveznici nam poručuju da možda imamo tri do pet godina. Ovo je pitanje političke i društvene volje“, naglasio je.
Novac nije jedini problem Iako se obrambeni proračuni povećavaju – čak 31 od 32 članice NATO-a ove će godine dosegnuti cilj od 2 % BDP-a, u usporedbi sa samo šest zemalja 2021. – analitičari sumnjaju da će dogovoreni novi cilj od 5 % BDP-a do 2035. biti ostvaren. Greene podsjeća da „društva jesu spremna razgovarati o ovoj temi, ali čini se da vlade još nemaju dovoljno samopouzdanja da takav razgovor otvoreno povedu sa svojim građanima“.
Skupo, ali i bolno Eurobarometar bilježi da je 78 % Europljana zabrinuto za sigurnost Unije u sljedećih pet godina, a trećina ispitanika smatra da bi obrana trebala postati jedan od ključnih proračunskih prioriteta. No političari o potencijalnim žrtvama i dalje govore nerado. Francuski general Fabien Mandon izazvao je žestoke reakcije porukom da Francuska mora biti spremna „prihvatiti gubitak svoje djece“ u slučaju ruske agresije.
Povjerenje kao ključ Robin Potter iz instituta Chatham House podsjeća da prihvaćanje rizika ovisi o povjerenju u institucije. U nordijskim zemljama, gdje je to povjerenje tradicionalno visoko, koncept „totalne obrane“ – mobilizacije cijelog društva – dio je kolektivne svijesti. Pitanje je, kaže Potter, može li se taj model preslikati u društva s osjetno nižim povjerenjem, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Poruka s londonske konferencije stoga odjekuje hladno: bez brzog ulaganja, ali i duboke promjene društvenog mentaliteta, Europa bi uskoro mogla shvatiti da je za ozbiljan rat bila – opasno nespremna.
