Šibenik je ovih dana domaćin 4. stručno-znanstvene konferencije KOKOS, na kojoj su se okupili edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi i socijalni radnici kako bi raspravili kako djecu učiniti sigurnijom u digitalnom okruženju.
Prema podacima iznesenim na skupu, gotovo polovica djece u Hrvatskoj svakodnevno provodi između pet i sedam sati na internetu, a svako sedmo dijete dogovori susret s osobom koju je upoznalo na mreži. Posljedice su sve vidljivije, upozorava socijalna pedagoginja Sanja Horvatić: „Oni su jako izloženi na vrlo neprimjerene načine; mi imamo razne slučajeve – od seksualne zloupotrebe, slika, nasilja, svega.”
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić podsjetila je da zabrana nije rješenje: „Mi smo djeci dali jedan novi alat i ne možemo im ga ukinuti, ali možemo osigurati da ga koriste na način da budu sigurni, na način da ga koriste za neke primjerene sadržaje.”
Neke zemlje već vraćaju naglasak na klasične metode učenja. Profesor Neven Ricijaš naveo je primjer Švedske, gdje se u školama ponovno promovira „papir-olovka princip” uz ograničenu upotrebu digitalnih tehnologija.
Stručnjaci ističu i kadrovske izazove. Predsjednica Hrvatske komore socijalnih pedagoga Alma-Marija Rovis Brandić iznijela je podatak da u komorama ima oko 11 000 članova, što znači da na manje od 400 stanovnika dolazi jedan stručnjak iz navedenih profesija.
Novi ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je administrativno rasterećenje struke kako bi se stručnjaci mogli „puno posvetiti stručnim poslovima”.
Zaključak sudionika jasan je: tehnologiju nije potrebno zabraniti, ali nužno je postaviti jasna pravila i granice njezina korištenja te osnažiti djecu, roditelje i škole za sigurniju digitalnu svakodnevicu.