Američki predsjednik Donald Trump ovih je dana ponovio tvrdnju da Sjedinjene Države moraju "preuzeti" Grenland kako otok ne bi završio pod kineskim utjecajem. No, stručnjaci za Arktik ocjenjuju da je opasnost od Pekinga na krajnjem sjeveru uvelike prenapuhana.
„Grenland nije preplavljen kineskim i ruskim plovilima. To je glupost”, poručuje Paal Sigurd Hilde s norveškog Instituta za obrambene studije. Prema njegovim riječima, kineska se vojna prisutnost u Arktiku svodi na nekoliko ledolomaca s podmornicama za kartiranje morskog dna, nekoliko satelita i povremene zajedničke vježbe s Rusijom.
Helena Legarda iz berlinskog Mercator Instituta ipak napominje da Peking ima ambiciju „proširiti utjecaj u regiji koju smatra sve važnijom arenom geopolitičkog nadmetanja”. Kina je 2018. pokrenula Polarni put svile i najavila cilj da do 2030. postane „velika polarna sila”.
Unatoč tim planovima, njezini projekti na Grenlandu zasad su završili neslavno:
• pokušaj kupnje napuštene mornaričke baze odbijen je;
• Huawei nije dobio posao uvođenja 5G mreže 2019.;
• rudarski projekt kod Kvanefjelda zaustavila je grenlandska vlada 2021.;
• drugo nalazište rijetkih minerala prodano je 2024. tvrtki iz New Yorka nakon američkog lobiranja.
Profesor Jesper Willaing Zeuthen podsjeća da su se nekadašnje bojazni o „kineskim investicijama višestrukim od BDP-a Grenlanda” pokazale neutemeljenima: „Te investicije nikad se nisu materijalizirale.” Danas, dodaje, Peking i sam „obeshrabruje veći angažman jer je diplomatska cijena previsoka”.
Kineske tvrtke više uspjeha ostvaruju u Rusiji, gdje ulažu u terminale i eksploataciju plina uz Sjevernu morsku rutu (NSR). Tom ledenom rutom kineski su brodovi lani plovili tek 14 puta, uglavnom prevozeći ruski LNG. NSR, međutim, ne prolazi pored Grenlanda, pa teško može biti temelj Trumpove slike o kineskoj floti koja opasno kruži oko otoka.
Dio analitičara napominje da bi se prava utrka mogla voditi za rijetke zemlje – osme najveće svjetske rezerve nalaze se upravo na Grenlandu. Iako Kina trenutačno dominira globalnom preradom tih elemenata, pristup grenlandskim ležištima i dalje joj izmiče.
Zaključno, pokazatelji govore da se kineska aktivnost na krajnjem sjeveru odvija uglavnom kroz znanstvene ekspedicije, ograničene investicije i partnerstva s Moskvom. „Veoma je teško utvrditi da postoje stvarni sigurnosni problemi oko Grenlanda”, zaključuje Zeuthen.
Trumpova dramatična upozorenja o floti podmornica i razarača zasad, prema mišljenju stručnjaka, ostaju više retoričko oružje nego realna opasnost.
