Broj stranaca iza rešetaka u Hrvatskoj raste istim tempom kao i broj izdanih radnih dozvola, pokazuje najnovije Izvješće o zatvorskom sustavu za 2024. godinu.
Nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić u raspravi o izmjenama Zakona o strancima upozorio je na paralelan rast dviju statistika:
„Nakon ukidanja kvota i donošenja zakona 2021. izdano je 81 995 dozvola za boravak i rad strancima. Sljedeće godine 125 tisuća, godinu nakon toga, 2023., 172 499, a još godinu nakon toga 206 529… taj postotak od 151 posto podudara se s podatkom o rastu 155 posto zatvorenika stranaca u hrvatskim zatvorima”, istaknuo je Raspudić.
Činjenice iz izvješća • 31. prosinca 2024. u hrvatskim je kaznenim ustanovama bilo ukupno 4 965 osoba, od čega 1 025 stranaca (20 %). • U odnosu na 2022. broj stranih zatvorenika porastao je 155,31 %.
Tko najčešće dobiva radne dozvole – Bosna i Hercegovina: 38 100 – Nepal: 35 635 – Srbija: 27 988 – Indija: 20 502 – Filipini: 14 680
Slijede Sjeverna Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.
Tko najčešće završava u zatvoru Suprotno očekivanjima, među zatvorenicima ne dominiraju radnici iz dalekih azijskih država. Najviše je novoprimljenih osoba bilo iz: – Bosne i Hercegovine: 626 – Srbije: 439
Značajan je i udio zatvorenika iz udaljenijih zemalja i drugih govornih područja, primjerice 270 Ukrajinaca, 195 Moldavaca, 139 Turaka, 109 Albanaca te po 102 Sirijca i Kosovara.
Među državljanima članica EU-a prednjače Rumunji (273), Poljaci (101) i Bugari (61).
Što znači „osoba lišena slobode” Pod tim pojmom Izvješće obuhvaća sve kojima je sudskom odlukom oduzeta sloboda: istražne zatvorenike, pravomoćno osuđene na kaznu zatvora, maloljetnike na maloljetničkom zatvoru te osobe koje odslužuju zamjensku zatvorsku kaznu izrečenu u prekršajnom postupku.
Paralelni trendovi rasta radne migracije i kaznenih postupaka prema strancima otvaraju političku raspravu o tome jesu li postojeći sustavi kontrole, integracije i praćenja dovoljno brzi da odgovore na ubrzane promjene na tržištu rada i u penalnom sustavu.