Hrvatska će, želi li zaustaviti rast siromaštva u starijoj dobi a pritom sačuvati javne financije, morati dodatno mijenjati mirovinski sustav, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije.
Autorica studije, znanstvena suradnica Leonarda Srdelić, upozorava da bi se, prema osnovnom scenariju Europske komisije, udio stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na radno aktivne mogao gotovo udvostručiti – sa 34,8 % u 2019. na 64,6 % do 2070. godine. Hrvatska bi se tako svrstala među demografski najstarije članice EU-a.
Unatoč oštrom starenju, ukupni rashodi povezani s dobi kod nas bi, prema sadašnjim projekcijama, ostali na oko 21 % BDP-a, ponajprije zbog pretpostavke o postupnom smanjenju relativne vrijednosti mirovina. No u nepovoljnijem, „rizičnom” scenariju trošak bi mogao skočiti na 24,4 % BDP-a, što bi današnjim cijenama značilo dvije milijarde eura više godišnje.
Rizik od siromaštva već je alarmantan: lani je 32,7 % muškaraca i 40,1 % žena starijih od 65 živjelo ispod praga siromaštva, gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a. Posljednje dvije godine taj se jaz produbljuje.
Kako preokrenuti trend?
- Automatsko pomicanje dobne granice – po uzoru na Italiju, gdje se dob za mirovinu svake dvije godine usklađuje s očekivanim životnim vijekom. Sličan mehanizam Finska uvodi od 2030., dižući prag za dvije trećine rasta životnog vijeka u dobi od 65.
- Ciljane potpore – uvođenje dohodovnog cenzusa kakav postoji u Finskoj, Švedskoj i Danskoj, gdje se puni iznos zajamčene mirovine isplaćuje samo starijima bez drugih prihoda, a svaki dodatni euro umanjuje naknadu.
- Širenje izvora financiranja – dodatni doprinosi ili preraspodjela poreznih osnovica za dugotrajnu skrb mogli bi, navodi analiza, ojačati prihodnu stranu sustava i smanjiti pritisak na državni proračun.
„Iako su navedene mjere politički i društveno osjetljive, neka kombinacija će biti nužna za očuvanje dugoročne fiskalne održivosti i jačanje otpornosti mirovinskog sustava, uz istodobno smanjenje rizika od siromaštva u starijoj dobi”, zaključuje Srdelić.
U protivnom, upozorava, Hrvatska riskira ostati zemlja s najbrže rastućim siromaštvom među umirovljenicima u Europi, uz sve slabiju mogućnost da im sustav pruži dostojanstvenu starost.