Procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima u Hrvatskoj postaje sve složenija i sporija, dok broj posredničkih agencija pada iz mjeseca u mjesec. Unatoč tomu, u zemlji trenutačno radi oko 111 000 stranaca.
Prema posljednjim podacima za prvih jedanaest mjeseci 2025., najviše dozvola dobili su građani Bosne i Hercegovine (30 188), Nepala (29 579), Filipina (16 195) i Indije (14 500). Slijede radnici iz Sjeverne Makedonije (11 384), s Kosova (5860), iz Uzbekistana (5161), Egipta (5149) i Bangladeša (3183).
Za dio poslodavaca ta je brojka i dalje preniska. Josip Vušković, predstavnik sektora ugostiteljstva i turizma, tvrdi: „Hrvatska bez stranih radnika jednostavno ne može!“ Upozorava da su se domaći radnici u velikom broju iselili, a turistička sezona ne bi mogla funkcionirati bez uvoza radne snage.
Suprotno tomu, sindikalni analitičar Marko Žuro smatra da su strani radnici „nisu nužni“ te nudi vlastitu računicu: povećanjem plaća i većom sigurnošću zapošljavanja moglo bi se zadržati domaću radnu snagu i vratiti dio onih koji su otišli. Žuro tvrdi da bi dio troškova koje poslodavci sada ulažu u uvoz radnika – od agencijskih provizija do smještaja – bilo isplativije usmjeriti u neto plaće.
Poslodavci, pak, ističu kako su troškovi i administracija oko inozemnih radnika već dovoljno visoki, a učestalost inspekcijskih kontrola raste. Proces produljenja desetaka tisuća radnih dozvola već se usporava, što dodatno pojačava neizvjesnost prije turističke sezone 2026.
Zasad nije jasno hoće li država posegnuti za novim kvotama ili mjerama za povratak iseljenih radnika. No sukob argumenata – veće plaće naspram uvoza radne snage – sve je glasniji, a vrijeme do ljeta kratko.