Njemačka bi uskoro mogla ostati bez omiljenog kasnonoćnog zalogaja: radnici u najvećoj tvornici kebab-mesa, Birtatu u Baden-Württembergu, već mjesecima traže veće plaće i kolektivni ugovor, a dogovor je i dalje daleko.
Prema sindikatu NGG, zaposlenici rade na izuzetno brzim proizvodnim trakama, uz neujednačene isplate koje se razlikuju i do 50 eura. Transparenti poput „Döner: još ljepši s ugovorom!” parafraziraju popularnu šalu o kebabu i naglašavaju rastući pritisak na poslodavca.
Dosad su štrajkovi zaustavljali proizvodnju samo povremeno, pa nestašica mesa još nije prijavljena. Ipak, dulja industrijska akcija mogla bi poremetiti opskrbu i dodatno podići cijenu proizvoda koji je već skočio s prosječnih 4 na 7 eura od 2016. do 2025.
Studija dostavne platforme Lieferando otkriva da se za kebab danas plaća između 5,79 i 9,77 eura u 37 njemačkih gradova. Najskuplji je u Flensburgu, najjeftiniji u Halleu (Saale). Ekonomski stručnjak Oliver Holtemöller navodi tri ključna čimbenika: konkurenciju, lokalne troškove poput najamnina i plaća te potražnju. „Cijene kebaba mnogo su regionalnije od opće inflacije; na djelu su posebni, döner-specifični faktori”, pojasnio je za javni MDR.
Dok Njemačka vodi svoje „Döner indeks“ rasprave, u Bruxellesu se otvara novo poglavlje. Turska je 2022. podnijela zahtjev da se döner zaštiti oznakom „Tradicionalni zajamčeni specijalitet“ (TSG), što bi standardiziralo debljinu narezanog mesa, duljinu mariniranja i druge detalje pripreme. Nakon višemjesečnih neuspješnih konzultacija s državama članicama, Europska komisija sada mora odlučiti „u odgovarajuće vrijeme”, poručio je njezin glasnogovornik.
Za milijune ljubitelja kebaba ishod pregovora u tvornici Birtat i uredima EU-a mogao bi značiti hoće li omiljeni sendvič uskoro koštati još koju euro kovanicu – ili ostati povoljna gastro-ikona tursko-njemačkog prijateljstva.