Valunzi, noćno znojenje, nesanica i nagle promjene raspoloženja muče velik dio žena u menopauzi, no samo ih mali postotak poseže za hormonskom nadomjesnom terapijom (HNT) – iako je riječ o najučinkovitijem dokazano dostupnom liječenju.
Prekretnica koja je sve promijenila
Početkom 2000-ih dvije velike studije (WHI u SAD-u i MWS u Ujedinjenom Kraljevstvu) povezale su HNT s povećanim rizikom od raka dojke, moždanog i srčanog udara te tromboze. Milijuni su žena tada naglo prekinule terapiju, a liječnici su postali oprezni u propisivanju. Naknadne su analize pokazale da su ispitanice bile uglavnom starije, terapiju su započinjale više od desetljeća nakon zadnje menstruacije i često su već imale kronične bolesti – no strah je ostao.
FDA razmišlja o ublažavanju upozorenja
Američka Uprava za hranu i lijekove sada razmatra uklanjanje najstrožih upozorenja s pojedinih pripravaka. Skupina od 76 liječnika poziva na dodatne analize, no mnogi stručnjaci tvrde da bi to bio važan korak prema destigmatizaciji i boljoj dostupnosti terapije.
Kako djeluje i kome koristi
HNT nadoknađuje estrogen i progesteron koji naglo padaju tijekom menopauze.
• sustavna primjena (tablete, flasteri, gelovi, sprejevi, prsten) najučinkovitije ublažava valunge i noćno znojenje te štiti kost;
• lokalna, niskodozna primjena vaginalno rješava suhoću, bolne odnose i ponavljane infekcije.
Žena s maternicom mora uz estrogen primati i progestagen, dok se onima bez maternice može propisati samo estrogen. Sve su popularniji tzv. bioidentični hormoni biljnog podrijetla, no zasad nema čvrstih dokaza da nose manji rizik od starijih formulacija.
Rizici u stvarnim brojkama
Ponovna analiza WHI-ja pokazuje da žene mlađe od 60 godina koje kombiniranu HNT započnu neposredno nakon menopauze imaju mali apsolutni porast rizika: šest dodatnih slučajeva raka dojke i pet srčanih ili moždanih udara na 10 000 korisnica godišnje. Istodobno se smanjuje broj prijeloma, pojave dijabetesa i ukupna smrtnost. Kada se uzima samo estrogen, rizik od raka dojke i kardiovaskularnih bolesti još je manji.
Život bez terapije također nosi posljedice. Dugotrajna nesanica, depresija i ubrzan gubitak koštane mase povezani su s većom pojavnosti kroničnih i neurodegenerativnih bolesti.
Američke i hrvatske brojke
Premda većina žena osjeti simptome, u SAD-u HNT trenutačno koristi svega 4,7 % postmenopauzalnih žena. U Hrvatskoj je situacija još skromnija: u studiji provedenoj na više od tisuću ispitanica prosječno trajanje terapije bilo je tek tri mjeseca, a u Zagrebu ju je koristilo 8,3 % žena u dobi od 45 do 65 godina. Podaci pokazuju i društveni jaz – u Dalmaciji se češće odlučuju žene višeg obrazovanja i boljeg socioekonomskog statusa.
Između straha i euforije
U ordinacijama se, prema riječima američke ginekologinje Monice Christmas, susreću dva ekstrema: žene koje trpe simptome jer se boje hormona, te one koje ih traže iako tegoba nemaju, uvjerene da će ih održati „vječno mladima”. Stručnjaci upozoravaju da su oba pristupa pogrešna i pozivaju na uravnotežen razgovor liječnika i pacijentice.
Zaključak: individualna odluka uz stručno vodstvo
Hormonska terapija nije ni čarobni eliksir ni opasna zamka. Kada se propisuje pravoj ženi u pravo vrijeme, može značajno poboljšati kvalitetu života. Ključ je temeljita procjena osobnih rizika i koristi kroz otvoren dijalog s ginekologom ili endokrinologom.