Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u memoarima „On My Watch” po prvi put javno razotkriva koliko duboko Sjedinjene Države dirigiraju djelovanjem Saveza – od velikih političkih odluka do sitnih tehničkih pravila.
Stoltenbergova priča obuhvaća razdoblje od 2014. do 2024., označeno ruskim pripajanjem Krima, povlačenjem iz Afganistana, punom invazijom na Ukrajinu te ulaskom Finske i Švedske u NATO. Kroz tri potpuno različita američka predsjednička mandata, piše on, Washington je bio i „dirigent i metronom” Saveza.
• Obama mijenjao ton: Na summitu u Varšavi 2016. Barack Obama usmjerio je završnu poruku s konfrontacije prema Vladimiru Putinu na zajedničke demokratske vrijednosti.
• Trump i čuvena ceduljica: Na burnom sastanku u Bruxellesu 2018. Donald Trump gnjevno je prozvao Njemačku zbog izdvajanja za obranu, a Stoltenbergu gurnuo rukom napisanu poruku da izgovori: „Because of Pres. Trump we have raised an additional 33 billion dollars.” I druga rečenica s istog papira, „We have committed to Pres Trump to raise this number substantially this year.”, također je, tvrdi autor, završila u njegovim govorima – iako ne može dokazati izravnu vezu između Trumpove prijetnje i većih vojnih proračuna.
• Danski otpor: Tadašnji danski premijer Lars Løkke Rasmussen, piše Stoltenberg, u zatvorenom krugu poručio je Trumpu da neće obitelji poginulih danskih vojnika uvjeravati kako njihova žrtva „nije vrijedna” samo zato što Kopenhagen ne doseže 2 % BDP-a za obranu.
• Afganistan bez upiranja prstom: Povlačenje 2021. opisuje kao „kaotično”, ali ne upućuje krivnju prema Washingtonu, naglašavajući nemoć europskih članica da zaštite svoje lokalne suradnike.
• Švedska i Finska za F-16: Bijela kuća je dugo oklijevala oko proširenja Saveza, no na kraju je, podsjeća autor, Ankaru pridobila obećanjem o prodaji borbenih zrakoplova.
• Promjena proračunske formule: Francuski otpor većem američkom udjelu u zajedničkom budžetu popustio je tek nakon što je Joe Biden osobno nazvao Emmanuela Macrona.
• Produženje mandata: Biden je, usred rata u Ukrajini, samoinicijativno produljio Stoltenbergov mandat za dodatnih godinu dana, što je, piše Norvežanin, „zamrznulo” njegov san da postane guverner središnje banke i upravlja fondom od 1,8 bilijuna dolara.
Memoari, nabijeni zakulisnim detaljima, prikazuju NATO koji se pred javnošću trudi izgledati jedinstveno, dok se najvažnije rasprave odvijaju iza zatvorenih vrata – i gotovo uvijek u ritmu koji postavi Washington.
