Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u novoj knjizi opisuje dramatične trenutke u kojima je, tvrdi, američki predsjednik Donald Trump doveo vojni savez „na sam rub raspada”.
Večer kada je sve krenulo • Stoltenberg se prisjeća izborne noći 2016., kada je, očekujući pobjedu Hillary Clinton, priredio neformalno druženje u rezidenciji u Bruxellesu. Jutro poslije probudio se uz vijest da je Trump osvojio ključne savezne države. • Odmah ga je zabrinula Trumpova kampanjska poruka da je „NATO zastario”, pa je osoblju zabranio podsmjehivanje novom predsjedniku: „Da u Washington stigne vijest kako se u Bruxellesu smiju Trumpu, bilo bi pogubno.”
Prvi telefonski razgovor U prvom kontaktu 18. studenoga 2016. Trump je uvjeravao: „Veliki sam, veliki obožavatelj NATO-a!” No već tada je jasno poručio da europske članice moraju trošiti više na obranu – cilj od 2 % BDP-a postao je njegovo ključno oružje pritiska.
Neobičan sastanak u Ovalnom uredu U travnju 2017. Stoltenberg je prvi put sjeo nasuprot Trumpa. Razgovor je „skakao s teme na temu”: od Rusije i terorizma do ideje da se NATO umiješa u Sjevernu Koreju. U jednom je trenutku predsjednik upitao čemu savezu „Island koji ne troši 2 %”, pa ga je spasio ministar obrane Jim Mattis objašnjenjem važnosti islandskih baza za nadzor ruskih podmornica.
Gaf na inauguraciji novog sjedišta Na svečanosti otvaranja nove NATO-ve zgrade u Bruxellesu, 25. svibnja 2017., Trump je stao pred dio srušenih tornjeva WTC-a – spomenik solidarnosti i članka 5. – ali je umjesto potvrde zajedničke obrane napao saveznike: „23 od 28 zemalja još uvijek ne plaća koliko bi trebale.” U govor je, prema Stoltenbergu, rukom dopisao rečenice poput „MORATE PLATITI” i „2 % je apsolutni minimum!”.
Kulminacija: summit 12. srpnja 2018. • Dvanaest dana prije skupa Trump je Stoltenbergu zaprijetio da će SAD „otići ako ostali ne plaćaju isto koliko i Njemačka”. • U Bruxellesu je ponovio da „SAD ne trebaju NATO”, prozvao europske gospodarske i migracijske politike te zatražio hitno povećanje izdvajanja na 4 % BDP-a. • Kad članice nisu pristale, izjavio je: „Odlazim. Nema smisla da ostajem.” Stoltenberg piše da je tada „sala shvatila da je savez na rubu kolapsa”.
Šok-terapija od 33 milijarde Nizozemski premijer Mark Rutte podsjetio je da su saveznice zahvaljujući Trumpovu pritisku već podigle obrambene proračune za 33 mlrd. dolara. Predsjednik je rukom napisao poruku Stoltenbergu: „Ako možete reći da je rast zasluga mene, možemo se dogovoriti.”
Stoltenberg je to i učinio, a kako bi spriječio novu raspravu, prijevremeno je zaključio sjednicu. Kasnije na konferenciji za novinare Trump je objavio: „Saveznici će potrošiti barem 33 mlrd. dolara više… Sjedinjene Države ostaju snažno predane NATO-u.”
Tiha pobjeda ili odgođena kriza? Stoltenberg priznaje da ga je iznenadilo koliko je Trump bio zadovoljan ishodom te da je nekoliko tjedana poslije na sastanku UN-a uz osmijeh upitao: „Sekretaru, stiže li i dalje novac?” – „Gospodine predsjedniče, novac pristiže”, odgovorio je Norvežanin.
No memoari otkrivaju koliko je tijesno NATO prošao pored unutarnjeg samorazaranja i koliko uloga pojedinca u Bijeloj kući može presudno utjecati na najveći sigurnosni savez Zapada.
