Energetska prepucavanja Zagreba i Budimpešte posljednjih su dana ponovno u središtu pozornosti nakon što su Sjedinjene Države produljile izuzeće Mađarske od sankcija na uvoz ruske nafte za još godinu dana. Time je mađarskoj naftnoj kompaniji MOL omogućeno daljnje korištenje naftovoda Družba, zbog čega je potreba za hrvatskim JANAF-om naglo pala.
Premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe iz Mađarske da Jadranski naftovod ne ispunjava obveze. „To je jedan potpuno lažni narativ mađarskih vlasti i samog MOL-a, koji potpuno izvrće istinu i činjenice. Jadranski naftovod ima sve sposobnosti i kapacitete da svu naftu koja je potrebna dopremi i u rafinerije u Mađarskoj i Bratislavi”, poručio je premijer.
Istodobno su se predstavnici JANAF-a i MOL-a sastali kako bi razgovarali o sklapanju novog ugovora o transportu nafte. Sastanak, prema priopćenju hrvatske tvrtke, nije ponudio konkretnije odgovore na pitanje tko će u idućih godinu dana doista koristiti usluge Jadranskog naftovoda.
Bivši ministar gospodarstva i dugogodišnji energetski stručnjak Davor Štern ocjenjuje da je Plenkovićeva poruka „dobra državnička gesta”, no podsjeća da se problem ne može svesti samo na JANAF. „Nedjelovanje svih hrvatskih vlada od 2000. naovamo pokazalo je impotenciju prema državi koja je otvoreno preuzela naš naftni sektor”, kaže Štern, aludirajući na mađarski MOL i suvlasništvo nad INA-om.
Štern predlaže da se Zagrebu konačno nametne jasna crta: „MOL-u se može reći da je zaboravio da u Hrvatskoj postoji Rafinerija Rijeka. Tražimo da radi punim kapacitetom, neovisno o tome uklapa li se to u MOL-ovu strategiju.” Po njemu je kupnja udjela u INA-i sada besmislena jer „INA nije ni sjena onoga što je bila”. Kao bolje rješenje vidi osnivanje nove državne energetske kompanije, po uzoru na model iz 1964. kada je stvorena INA.
Štern smatra da kratkoročni financijski udarac neće ugroziti JANAF: tvrtka, kaže, „sigurno ima dovoljno sredstava da preživi tih godinu dana bez nafte prema NIS-u i Mađarskoj”. Što se tiče mogućeg preuzimanja srpske kompanije NIS, uvjeren je da u predviđenom roku „otkup nije realan, osim ako se ne radi o kozmetici”.
Premda je Washingtonovo odgodu sankcija privremeno olakšala položaj MOL-u, najnovija prepucavanja ponovno otvaraju ključno pitanje hrvatskog energetskog suvereniteta – a to, prema Šternu, traži odlučniji odgovor od pukih diplomatskih nota.
