Srbija će, prema najavama službenog Beograda, postati prva zemlja na svijetu koja će testirati novo rusko protutumorsko sredstvo nazvano Enteromix. Riječ je o individualiziranom tretmanu koji je razvio Medicinski i radiološki istraživački centar u Moskvi, a srbijanski ministar za gospodarsku suradnju Nenad Popović tvrdi da proizvodnja traje svega sedam dana.
„Enteromix će biti personaliziran i jednostavan za proizvodnju čak i u srcu Europe”, rekao je Popović, dodajući da je terapija osmišljena kako bi „intervenirala na metastaze melanoma ili raka debelog crijeva”. Sustav kombinira genetski materijal pacijenta s uzorkom tumorskog tkiva uz pomoć umjetne inteligencije, a u organizam se unose četiri bezopasna virusa za koje ruski istraživači tvrde da mogu uništiti 60–80 % tumorske mase uz minimalne toksične učinke.
Dogovor na najvišoj razini
Suradnja je rezultat izravnog dogovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića. Nedavno je ruska stručna delegacija obišla beogradske objekte, a formirana je i zajednička radna skupina. Do kraja godine srbijanski onkolozi, mikrobiolozi i infektolozi putuju u Moskvu, u institute Gamaleja i Gertsen, radi obuke i sudjelovanja u istraživanju.
Prve srpske doze trebale bi biti proizvedene u beogradskoj bolnici Torlak i, prema planu, bit će dostupne ne samo domaćim nego i pacijentima iz ostatka Europe. Terapija bi se, ako sve prođe prema planu, u Srbiji mogla početi primjenjivati 2026. godine.
Skepsa struke
Unatoč ambicioznim najavama, znanstvena zajednica upozorava na niz upitnika. Pozitivni rezultati dosad su zabilježeni isključivo na životinjama, dok je prva faza kliničkih ispitivanja na 48 volontera započela tek u lipnju. Uobičajeno je da se slične terapije godinama testiraju na stotinama pacijenata prije objave vjerodostojnih rezultata.
Onkolozi podsjećaju da Enteromix nije preventivno cjepivo, nego imunoterapijski tretman, te ističu kako „čarobno” univerzalno rješenje za rak zasad ne postoji. Kirurgija, zračenje i kemoterapija i dalje ostaju temeljni stupovi liječenja većine malignih bolesti.
Diplomatska pozadina
Projekt ima i geopolitičku dimenziju. Beograd, jedina europska prijestolnica koja nije uvela sankcije Rusiji, nastoji ostati blizak Kremlju, ali istodobno održava ambiciju pristupanja Europskoj uniji. Energetska ovisnost o ruskom plinu dodatno pritišće vladu u trenutku kad se europsko tržište postupno zatvara za ruske isporuke.
U tom kontekstu novi „zdravstveni most” s Moskvom podsjeća na strategiju iz ranih dana pandemije, kada je Srbija među prvima u Europi cijepila građane ruskim Sputnikom V. Tada je Beograd privukao tisuće stranaca, ali je kasnije, pod pritiskom skepse i nuspojava, taj val splasnuo.
Ostaje za vidjeti hoće li se povijest ponoviti ili će Enteromix do 2026. opravdati status „revolucionarnog” rješenja za neke od najsmrtonosnijih karcinoma. Dok se čeka ishod ispitivanja, stručnjaci pozivaju na oprez i transparentnost svakog koraka kliničkog procesa.