Europska unija usuglasila je sa zemljama jugoistočne Europe novu deklaraciju čiji je cilj ubrzati pomirenje, rasvijetliti sudbinu nestalih te potaknuti rješavanje ratnih zločina i ostalih otvorenih sporova u regiji. Dokument su podržale sve države zapadnog Balkana osim Srbije.
U tekstu deklaracije EU:
- poziva partnere da „ulože dodatne napore na poticanju pomirenja i regionalne stabilnosti”;
- ističe važnost pronalaska rješenja za bilateralne sporove koji proizlaze iz ratne prošlosti;
- hvali one zemlje koje su već potpuno uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku s Unijom, uključujući sankcije Rusiji, i poziva preostale da učine isto;
- potvrđuje „punu i nedvosmislenu posvećenost” perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u te naglašava da je proširenje „realna mogućnost koju treba iskoristiti”;
- upozorava da nedostatak normalizacije odnosa Prištine i Beograda usporava europski put i Kosova i Srbije;
- pozdravlja napredak u postupnoj integraciji zapadnobalkanskih partnera u jedinstveno tržište EU-a, dok zajedničko regionalno tržište opisuje kao „katalizator dublje integracije i odskočnu dasku” prema punopravnom sudjelovanju;
- izražava nepokolebljivu potporu Ukrajini i poziva na „sveobuhvatan, trajan i pravedan mir” u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.
Na samitu su sudjelovali svi čelnici zapadnobalkanskih država osim srbijanskog, a Beograd je jedini odbio supotpisati deklaraciju. Europski dužnosnici pritom su naglasili da se daljnji napredak prema članstvu veže uz konkretne korake u procesuiranju ratnih zločina, pronalasku nestalih i usklađivanju s vanjskom politikom Unije.