U Gradskom muzeju Županja održan je okrugli stol „Špenzle – od vojne odore do moderne upotrebe”, središnje stručno događanje 59. Šokačkog sijela. Stručnjaci su raspravljali o povijesti, simbolici i budućnosti tog osebujnog odjevnog predmeta koji je, zahvaljujući svojoj dugoj tradiciji, postao prepoznatljiv znak šokačkog i slavonskog identiteta.
Stih pokojnoga pučkog pjesnika i pisca Đuke Galovića „Špenzle moje graničarsko ruvo” izabran je za ovogodišnji moto sijela, a originalno Galovićevo špenzle izloženo je u muzejskoj dvorani, dodatno naglašavajući vezu između baštine i suvremenosti.
Moderatorica skupa, predsjednica ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije Martina Kelava, otvorila je raspravu naglasivši kako „očitavanje špenzleta” otkriva slojeve lokalne povijesti. Kustos Gradskog muzeja Mateo Obradović potom je podsjetio da naziv potječe od engleskog lorda Spencera te da su špenzle prvotno bile dio odore graničarskih postrojbi Habsburške Monarhije. „Izrađivale su se od valjane vune, a bogati ornamenti služili su kao oznake vojne jedinice, da bi kasnije postali znak pripadnosti selu ili obitelji”, istaknuo je Obradović.
Muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Zagreb Katarina Bušić naglasila je da se, uz kapu i tkanicu, upravo špenzle smatra jednim od tri ključna odjevna simbola Šokaca. „S njime dokazujemo tko smo i odakle dolazimo”, poručila je, dodavši kako taj komad odjeće nose i muškarci i žene, u svakodnevnim i svečanim prilikama, još od kraja 19. stoljeća.
Kelava je predstavila i dječju muzejsku publikaciju „Kad bi špenzle divanilo”, u izdanju Muzeja Cvelferije. Knjižica djecu vodi kroz cijeli proces – od šišanja ovaca, preko bojanja i valjanja vune, do završnog štrikanja – a pritom približava i povijesni kontekst Vojne krajine u kojemu je špenzle nastalo.
Sudionici su se složili da je očuvanje i suvremena interpretacija špenzleta presudna za prijenos kulturnog nasljeđa budućim generacijama. Zaključeno je da se tradicija može zaštititi jedino ako se nosi, istražuje i stalno iznova priča – baš kako to čini Šokačko sijelo već gotovo šest desetljeća.