Novo istraživanje provedeno u Španjolskoj otkrilo je duboke genetske promjene u mozgu ljudi koji su godinama konzumirali velike količine alkohola, potvrđujući da ovisnost ostavlja dugotrajne tragove na ponašanju i fiziologiji.
Znanstvenici sa Sveučilišta Miguel Hernández analizirali su uzorke moždanog tkiva 18 preminulih osoba koje su u prosjeku 35 godina bile ovisne o alkoholu i nisu koristile druge ilegalne droge. Uzorci su prikupljeni u Australiji, a studiju je financiralo španjolsko Ministarstvo zdravstva. Rezultati su objavljeni u časopisu Addiction.
Tim se usredotočio na endokanabinoidni sustav, ključan za regulaciju raspoloženja, radosti i motivacije. Usporedba s moždanim tkivom osoba bez povijesti ovisnosti pokazala je „značajne razlike u aktivnosti određenih gena”, što, prema autorima, povećava sklonost ponovnom posezanju za alkoholom.
Voditelj studije, profesor Jorge Manzanares, poručio je: „Razumijevanje ovih promjena ključno je za razvoj učinkovitijih terapija.”
Premda je štetnost alkohola odavno poznata, autori naglašavaju da njihova analiza pruža dosad najdetaljniji uvid u to kako dugotrajno pijenje preoblikuje mozak na molekularnoj razini, potencijalno otvarajući put novim, ciljanijim pristupima liječenju ovisnosti.