Nakon sedmotjednog posta i Velikog tjedna, pravoslavni vjernici diljem svijeta danas obilježavaju Uskrs – Vaskrs, najveći kršćanski blagdan kojim se slavi uskrsnuće Isusa Krista i, kako uči Crkva, konačna pobjeda života nad smrću.
Blagdan se u pravoslavnom kalendaru uvijek slavi u nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca prema Julijanskom kalendaru, pa datum redovito odstupa od onoga u zapadnome kršćanstvu. Ove razlike proizlaze iz reforme kalendara u 16. stoljeću, kada je iz službenog računanja vremena „nestalo” deset dana.
Vjernici se na današnji dan pozdravljaju radosnim usklikom „Hristos Vaskrse”, na koji se odgovara „Vaistinu Vaskrse”. Prema drevnoj praksi, uskrsna je noć nekoć protjecala u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u iščekivanju Kristova ponovnog dolaska.
Običaji i simbolika • Skidanje oltarskih dveri u pravoslavnim hramovima podsjeća na vjerovanje da je uskrsnućem otvoren put prema vječnom životu. • Darivanje obojenim jajima središnji je uskrsni običaj; jaje simbolizira novi život, a crvena boja podsjeća na Kristovu prolijevenu krv i radost „vaskrsenja”. • Prvo obojeno jaje, najčešće crveno, čuva se do idućeg Uskrsa kao „čuvarkuća” i zaštita doma te zdravlja ukućana.
Trodnevno slavlje Srpska pravoslavna crkva Uskrs obilježava tri dana, pa su i ponedjeljak te utorak nakon blagdana u njezinu kalendaru označeni crvenim slovom. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa naziva se i Pobusani ponedjeljak ili zadušnice – dan molitve za pokojne.
Tjedan koji slijedi naziva se Svijetli tjedan, a vjernici ga provode u osobitoj radosti, sjećajući se, kako ističu crkveni oci, Kristove žrtve i ljubavi prema cijelom čovječanstvu.