Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svom javnom izvješću za 2024. poručuje da je Hrvatska i dalje „sigurna i stabilna demokracija”, ali i da djeluje u sve složenijem okruženju obilježenom ratom u Ukrajini, nestabilnostima na Bliskom istoku i napetostima na Zapadnom Balkanu.
Glavni naglasci izvješća:
• Nema izravne prijetnje hrvatskom teritoriju ni građanima, ali globalne krize snažno utječu na društvo i gospodarstvo.
• Teroristički rizik ocjenjuje se niskim; za Europu najveća opasnost ostaje islamski ekstremizam, pri čemu se radikalizacija sve češće širi internetom među mladima i maloljetnicima.
• Kibernetičke prijetnje dosegnule su rekord: u prva četiri mjeseca 2024. zabilježeno je 38 državnih i organiziranih napada na institucije i kritičnu infrastrukturu, najviše dosad. Primarni cilj je špijunaža i krađa osjetljivih podataka.
• Od ove godine SOA je središnje nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost, a Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost koordinira obranu informacijskog prostora.
• Strano obavještajno djelovanje, osobito iz ruskih izvora, usmjereno je na špijunažu, sabotažu i „operacije utjecaja” s ciljem slabljenja potpore Ukrajini te poticanja nepovjerenja prema NATO-u i EU-u.
• „Širi se politički utjecaj SPC-a”, navodi SOA, povezujući to s konceptom „Srpskog svijeta” koji Beograd promiče kroz regiju.
• Na međunarodnom krijumčarskom tržištu dominiraju „srpsko-crnogorske” kriminalne skupine koje u distribuciji narkotika pribjegavaju nasilju.
• Ilegalne migracije ostaju visoke; nedostatak identifikacijskih dokumenata povećava rizik infiltracije ekstremista i kriminalaca.
• Stabilnost Zapadnog Balkana ključna je za Hrvatsku. U Bosni i Hercegovini traju politički sporovi oko izborne legitimnosti Hrvata, dok se iz Srbije bilježe slučajevi proglašavanja hrvatskih državljana špijunima i onemogućavanja njihova ulaska tijekom nedavnih prosvjeda.
Statistika rada SOA-e za 2024.:
• više od 6 200 sigurnosnih provjera • 551 sigurnosna prosudba • 108 000 provjera stranaca
Agencija je nastavila prikupljati podatke o nestalima iz Domovinskog rata i surađivati s partnerima na zaštiti europske sigurnosti. Njezin rad podliježe parlamentarnom, stručnom, građanskom i sudskom nadzoru, a Hrvatska, ističe se, „ostvaruje visoke standarde transparentnosti” u obavještajnom sektoru.
Izvješće zaključuje da će jadranske luke i LNG terminal na Krku, kao ključni prometni i energetski kapaciteti, imati presudnu ulogu u jačanju europske energetske neovisnosti te strateškom položaju Hrvatske u budućoj sigurnosnoj arhitekturi kontinenta.