Nasilne scene regrutiranja u ukrajinskim gradovima – od prisilnog uguravanja muškaraca u kombije do dramatičnog bijega skokom s mosta u Mikolajivu – izazvale su val ogorčenja na društvenim mrežama i novi val otpora prema sustavu mobilizacije.
Vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski poručio je da „mobilizacija ne bi smjela biti šok za ljude” te najavio strožu kontrolu i veću transparentnost u radu centara za novačenje. Upute za „pristojnu komunikaciju” već su dostavljene regrutnim ispostavama, ali incidenti se nastavljaju.
-
Prosvjedi i otpor • U Vinici se okupilo oko 80 ljudi prosvjedujući protiv odvođenja muškaraca. • Zabilježene su blokade vojnih vozila, fizički napadi na regrutere i anonimne grupe koje na društvenim mrežama razotkrivaju lokacije patrola. • U prvih šest mjeseci 2025. otvoreno je više od 500 istraga zbog ometanja vojnih aktivnosti, što je više nego dvostruko u odnosu na isti period 2024.
-
Ugrožena popuna postrojbi Ukrajinska vojska mjesečno mobilizira oko 27 000 ljudi, dok Rusija prema procjenama regrutira više od 30 000 – većinom dobrovoljaca motiviranih visokim novčanim bonusima. Tek se 10 % ukrajinskih regruta javlja dobrovoljno.
Vlada je stoga odobrila dobrovoljno služenje za muškarce od 18 do 24 godine te starije od 60, no demografski jaz i dalje prijeti obrambenim kapacitetima zemlje.
- Pitanje povjerenja Istraživanje Info Sapiensa otkriva duboki raskorak: 93 % građana vjeruje vojsci, ali 77 % ne vjeruje centrima za novačenje. Analitičari upozoravaju da će upravo obnova povjerenja biti presudan test za svaki budući zakon o mobilizaciji.
Predsjednik Volodimir Zelenski zasad odbija sniziti dobnu granicu mobilizacije ispod 25 godina, obrazlažući da „ne želi žrtvovati sljedeću generaciju Ukrajinaca”. Istodobno vojni vrh upozorava da akutni manjak ljudstva već sada otežava obranu bojišnice.
Kijev tvrdi da Moskva koristi viralne snimke i incidente za širenje dezinformacija te navodi da su od 256 prijavljenih slučajeva u lipnju samo 36 zaista aktivni predmeti, dok se ostalo smatra manipulacijama. Objavljeni su i navodi o ruskim napadima dronovima na urede za novačenje.
Dok se politički vrh bori pronaći ravnotežu između ljudskih prava i ratnih potreba, građanski otpor – od mirnih prosvjeda do otvorenog nasilja – postaje dodatni front u ratu koji sve više troši ukrajinsko društvo.
