Suša koja od sredine svibnja steže Slavoniju pretvara oranice u „živi kamen” i prijeti ovogodišnjem urodu suncokreta, kulture koju su proizvođači zasijali rekordno mnogo.
Prema podacima struke, suncokret je ove sezone u Hrvatskoj zauzeo oko 67 tisuća hektara – 11,7 posto više nego lani. No od 18. svibnja na to je područje, tvrde poljoprivrednici, „nije pala ni litra kiše”.
Poljoprivrednik Mirko Laslo iz Đakovačke Satnice opisuje stanje na njivama dramatično: „Kad pogledamo ovu zemlju, ne možemo je razdvojiti. Tom zemljom bi mogao ubiti čovjeka kada bi je bacio. To je živi kamen.” Upozorava da bi, ako oborine uskoro ne stignu, „komotno” trebalo proglasiti elementarnu nepogodu jer očekuje da bi prinos mogao pasti „možda do 70 posto”.
Sunce samo po sebi suncokret dobro podnosi, ali bez vode biljka ne može razviti zrno. Istodobno, tržišni pritisci ne idu na ruku proizvođačima – cijena tone suncokreta pala je s prošlogodišnjih 410 eura na oko 360 eura.
Unatoč problemima, suncokret ostaje jedna od ekonomskih uzdanica hrvatske poljoprivrede. Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore ističe da je ta uljarica „najvažnija kultura” jer se „gotovo čitava proizvodnja suncokreta preradi u Hrvatskoj i imamo veću dodanu vrijednost, imamo domaće ulje od domaćeg suncokreta”.
Hoće li se loša prognoza obistiniti, ovisit će ponajprije o oborinama koje bi morale stići u idućim danima. Bez njih bi ovu, dosad najveću slavonsku sezonu suncokreta, moglo presjeći suho i tvrdo tlo – baš onakvo kakvo proizvođači već tjednima očajnički pokušavaju razlomiti.