Godina na izmaku protekla je uz neuobičajeno mnogo napetosti u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Sindikalni pritisak i dogovor s Vladom
• Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja tijekom proljeća i ljeta organizirali su jednodnevni štrajk upozorenja te cirkularne štrajkove po županijama.
• Tražili su 10 % veće osnovice, korekciju koeficijenata, privremeni dodatak na plaće, odgodu modularne nastave za godinu dana i izuzimanje nastavnika iz sustava ocjenjivanja.
• Nakon dva neuspješna mirenja, početkom lipnja ipak je potpisan sporazum s Vladom kojim je zajamčeno da uvođenje modularne nastave neće ugroziti radnopravni status ni normu nastavnika strukovnih škola, a novi pravilnik o ocjenjivanju izradit će se uz sudjelovanje sindikata.
Pobuna i u vrtićima
Odgojitelji u predškolskom sustavu u ožujku su prosvjedovali zbog, kako su istaknuli, nepoštivanja zakona koji jamči da njihove plaće budu najmanje jednake učiteljskima u osnovnim školama, preniskih primanja, loših uvjeta rada i kroničnog manjka stručnog kadra.
Modularna reforma strukovnih škola
S novom školskom godinom (2025./2026.) krenulo je oko 297 000 osnovnoškolaca i 147 000 srednjoškolaca. Strukovne škole dočekale su najveću promjenu: 147 novih kurikuluma po modularnom modelu zamijenilo je više od 260 ranijih zanimanja, koja su objedinjena i modernizirana u suradnji s poslodavcima. Uz teoriju, uvedeno je obvezno učenje temeljeno na radu.
Investicije u infrastrukturu
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ugovoreno je 187 projekata vrijednih gotovo 736 milijuna eura za izgradnju 898 učionica i 119 sportskih dvorana za jednosmjenski rad i cjelodnevnu školu.
Dodatno je kroz program Konkurentnost i kohezija potpisano 43 ugovora od 18,5 milijuna eura za 113 novih dnevnih boravaka u vrtićima, čime se otvara 1 820 novih mjesta za djecu.
Ispiti i rezultati
• Nacionalne ispite pisali su učenici 4. i 8. razreda; četvrtaši su bolje riješili matematiku i hrvatski, a osmaši engleski i biologiju, no ukupni rezultati su nešto slabiji nego lani.
• Državnoj maturi pristupilo je 28 481 učenik, s vidljivim napretkom: 13 544 negativne ocjene naspram lanjskih 20 215. Posebno je pao postotak onih koji nisu položili hrvatski (16,3 % prema prošlogodišnjih 21,7 %).
• Prijave za maturu 2025./2026. počele su u prosincu, bez novih probnih ispita.
Pregovori, reforme i investicije obilježili su 2025., ostavljajući sustavu obrazovanja izazovan ali i ambiciozan put u sljedeću godinu.