Unatoč najavama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) da će od ove jeseni svaka osnovna i srednja škola imati vlastitog operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu, nastavna godina počet će bez većine tih profesionalaca.
Prema podacima Ministarstva, do danas je pristiglo nešto više od 400 zahtjeva za odobrenjem zapošljavanja, no većina je vraćena školama zbog nepotpune dokumentacije – ponajprije nedostatka procjene rizika i plana sigurnosti. Tek je 23 škole dobilo ili će dobiti suglasnost krajem ovog, odnosno početkom idućeg tjedna, a u Hrvatskoj djeluje više od tisuću osnovnih i srednjih škola.
„Svaka škola prvo mora ishoditi suglasnost MZOM-a. Tek nakon toga smijemo raspisati natječaj”, objašnjava prof. Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Njezina OŠ Novska jedna je od rijetkih koja je već dobila zeleno svjetlo i natječaj planira objaviti do kraja kolovoza.
Nova radna mjesta zamišljena su kao kombinacija školskog domara, zaštitara i službenika za civilnu zaštitu: djelatnik će paziti na ulaze, videonadzor, rasvjetu, protupožarnu opremu, zaštitu osobnih podataka te sprječavati sukobe među učenicima. Procjenjuje se da će u pravilu biti po jedan zaposlenik po zgradi, dok škole s više područnih odjela traže i više ljudi.
Bruto plaća od oko 1 400 eura – uz ugovor na neodređeno vrijeme – mogla bi, vjeruju ravnatelji, privući zaštitare s tržišta, ali i postojeće školske djelatnike. „Postoje zaposlenici koji ispunjavaju uvjete i mogu zatražiti prelazak”, napominje Mirosavljević. Uvjet je završena četverogodišnja srednja škola, a svi novi zaštitari morat će u roku od šest mjeseci završiti 250 sati dodatne edukacije; MZOM je dosad odobrio 14 ustanova za provođenje tog programa.
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec podsjeća da je njezina škola dokumentaciju poslala još 13. lipnja, ali odgovor još čeka. „Očekujem veliki interes kandidata jer se nudi stalni posao i bolji uvjeti”, kaže Hitrec, dodajući da se najveći problemi javljaju pri zapošljavanju na određeno vrijeme, što ovdje nije slučaj.
Školskim sindikatima nedostaje brzina, ali vide napredak. „Projekt već u startu kasni i bojim se da bi mogao stati na pola puta. Ipak, sigurnost se poboljšala: promijenjena su vrata, brave, vodi se evidencija ulazaka. ‘Prečko’ je ipak promijenilo situaciju nabolje”, ističe Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Za sada je, dakle, sigurnosna reforma tek na papiru, a nastavnici i učenici u klupe će ući bez obećanih čuvara. Hoće li natječaji i edukacija stići pratiti školski kalendar, tek će se vidjeti.