Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je izborni potop Viktora Orbána i dvotrećinska pobjeda pokreta TISZA Petera Magyara prvenstveno posljedica „snažno proeuropskog raspoloženja većine mađarskih birača” i sve očitije proruske orijentacije dosadašnjeg premijera.
„Kad se pojavio lider sposoban potisnuti nedoraslu parlamentarnu oporbu i ponuditi povratak Mađarske u glavne europske tokove, ishod je bio praktički zadan”, kaže Gjenero. Ključnu ulogu, dodaje, odigrao je i mješoviti izborni sustav koji nagrađuje najjaču listu te velik odaziv „glasača promjene”.
Problem naslijeđenih Orbánovih mreža
Magyar, procjenjuje analitičar, najprije mora odblokirati milijarde eura iz europskih fondova, što podrazumijeva „konsolidaciju vladavine prava” i razgradnju neliberalnih mehanizama vlasti. Pritom će se suočiti s bijegom kapitala povezanog s bivšim režimom te sa zahtjevnim preuzimanjem nadzora nad poludržavnim divovima poput MOL-a, MVM-a i OTP banke.
Za sadašnja hrvatska očekivanja, napominje, ključno je hoće li Budimpešta iskoristiti oko 30 % dionica MOL-a u zakladama povezanima s državom kako bi promijenila menadžment te tvrtke, koja ima vlasnički udio u Ini.
Orbán je, podsjeća, odustao od saborskog mandata i time se odrekao imuniteta, a Fidesz je, kandidaturom kontroverznog Pétera Szijjártóa za potpredsjednika parlamenta, „gurnuo prst u oko” novoj većini. Magyar je najavio da tu nominaciju neće podržati, čime dovodi u pitanje uobičajenu parlamentarnu praksu.
Sofija, Beograd, Ljubljana
Model mađarskih promjena, naglašava Gjenero, nije primjenjiv na Srbiju, gdje je „ruska meka moć golema”, ni na Bugarsku, gdje je na vlast stigao proruski predsjednik Rumen Radev. U Sloveniji pak Janez Janša pokušava sastaviti vladu uz pomoć antivakserske stranke Resnica; situacija, kaže, podsjeća na zagrebačku koaliciju HDZ-a i Mosta 2016., koja je brzo pukla.
Hrvatska i jednopartijska mreža
Govoreći o hrvatskoj političkoj sceni, Gjenero upozorava da pluralističku demokraciju ugrožava činjenica da „jedino HDZ funkcionira kao nacionalna stranka”. SDP je, kaže, „devastirao” terensku mrežu, a platforma Možemo! ostaje uglavnom zagrebački fenomen. „To jednostavno nije dovoljno za doista kompetitivne parlamentarne izbore”, zaključuje.
Iako Hrvatsku zasad zaobilazi recesija koja je pogodila Njemačku i Francusku i gurnula populiste prema vrhu anketa, bez snažne i rasprostranjene oporbe, dodaje, političko ‘klatno’ nužno za zdravu demokraciju ostaje blokirano.
