U samo dvije godine broj ljudi zaposlenih na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj narastao je za gotovo polovicu, pokazuju svježi podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema izvješću, u lipnju 2025. na skraćenu satnicu radilo je više od 87 000 osoba, čak 28 100 više nego u istom mjesecu 2023., što predstavlja skok od 47 %. Još su dramatičnije brojke kada se gleda kolika je njihova zarada: čak 57 833 radnika – gotovo dvije trećine svih zaposlenih na nepuno radno vrijeme – primilo je bruto plaću manju od 970 eura, koliko od 2025. iznosi puni minimalac. U odnosu na 2023. to je porast od 25 561 radnika, odnosno gotovo 80 %.
Rad na nepuno radno vrijeme po zakonu smije rezultirati nižom plaćom jer se minimalna zarada računa razmjerno odrađenim satima. No razmjeri niskih iznosa otkrivaju koliko je širok segment onih koji rade uz vrlo skromnu satnicu.
Istodobno, minimalna se plaća posljednjih godina penjala neviđenim tempom. Od 564 eura bruto 2021. godine skočila je na 622 eura 2022., 700 eura 2023., 840 eura 2024. te 970 eura 2025., a od ove godine doseže 1 050 eura. Takav rast potaknut je usklađivanjem s europskom Direktivom o primjerenim minimalnim plaćama, inflacijom i kroničnim manjkom radne snage koji se nadomješta uvozom stranih radnika.
I dok veća minimalna plaća diže primanja onima na dnu ljestvice, poslodavci sve češće posežu za modelom nepuna radnog vremena, koji im ostavlja prostor za niže ukupne troškove rada. Podaci DZS-a tako pokazuju da je eksplozija skraćene satnice izravno povezana s promotivnim, ali i obrambenim strategijama tržišta rada u uvjetima ubrzanog rasta minimalca.