Europski ministri obrane u Bruxellesu ponovno su otvorili raspravu o pravednoj podjeli tereta pomoći Ukrajini nakon što su se neke zemlje sjevera požalile da bi novi zajednički zajam Europske unije mogao poslužiti kao izgovor za rezanje bilateralne potpore.
EU bi u idućim tjednima trebala službeno potvrditi zajam vrijedan 90 milijardi eura, od čega je 60 milijardi predviđeno za ukrajinsku obranu tijekom sljedeće dvije godine. Ali, uoči sastanka, više je sjevernoeuropskih ministara jasno poručilo da zajednički novac ne smije zamijeniti nacionalne isporuke oružja i opreme.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur poručio je kolegama kako se nada da će „svaka zemlja koja zajam koristi kao izliku da smanji svoju potporu pogledati u ogledalo i zapitati se je li to ispravno”. Švedski ministar najavio je da će isto pitanje otvoriti za okruglim stolom.
Statistika za 2025. otkriva veliku neravnotežu: zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, osigurale su 62 % europske vojne pomoći Kijevu, sjeverne 36 %, dok je istočna Europa dala 2 %, a južna tek 3 %. „I nacionalne vlade moraju dati svoj dio”, podsjetio je finski ministar Antti Häkkänen, istaknuvši da su nordijske države već uložile značajna sredstva.
Njemački ministar Boris Pistorius složio se s kolegama: „Nije dovoljno samo zbrojiti postojeće ugovore i onda se opustiti. Treba nam dodatni novac.”
Tema će se nastaviti i na današnjem sastanku ministara obrane NATO-a, gdje se očekuju nove najave paketa potpore Ukrajini. Dvojica savezničkih diplomata uoči sastanka potvrdila su da je ravnomjeran doprinos i dalje ključna briga „velikih platiša”, jer, kako je jedan rekao, „nije u redu da uvijek isti nose najveći teret”.