U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je zabilježeno 119 ozljeda na radu uzrokovanih toplinskim ekstremima, svjetlom ili zračenjem, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Više od 40 % tih slučajeva – čak 51 – povezano je izravno s vrućinom i toplinskim udarom, a rekordan broj (25) prijavljen je 2017. godine.
S obzirom na sve češće toplinske valove, Europska konfederacija sindikata (EKS) ponovno je zatražila od Europske komisije donošenje direktive koja bi uvela maksimalne dopuštene temperature za rad, obvezne procjene rizika od vrućine te sankcije za poslodavce koji ih ne poštuju. Inicijativu podržava i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, posebno Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), čiji članovi najviše rade na otvorenom.
Predsjednica SGH-a Jasenka Vukšić podsjeća da se unatoč višegodišnjim pregovorima s poslodavcima u građevini postigao tek minimalni pomak: „Jedino što smo uspjeli ugovoriti, vezano uz rad na vrućinama je dodatak na plaću od minimalno 5 posto za sate rada na temperaturi 35 stupnjeva ili više.” No hrvatski Zakon o zaštiti na radu ne propisuje granicu iznad koje je rad zabranjen, a Pravilnik tek načelno obvezuje poslodavce da slijede preporuke zdravstvenih institucija – bez predviđenih kazni za nepoštivanje.
Vukšić ističe da se smjernice često ignoriraju i u velikim sustavima, dok ih manji poslodavci „niti ne primjenjuju”. Razlozi su, kaže, kombinacija neznanja i troškova: kratki rokovi, pritisak investitora i štednja na opremi često nadvladaju sigurnost radnika.
Među mjerama koje sindikati žele vidjeti u hrvatskom zakonu su: • obvezno određivanje maksimalne temperature za različite vrste i intenzitet rada; • detaljna procjena rizika koja uključuje temperaturu, vlagu, strujanje zraka i izloženost suncu; • tehničke mjere (ventilacija, klimatizirane kabine, mehanizacija) i organizacijske mjere (skraćeno radno vrijeme, rotacija poslova, češće stanke, rashladna pića); • prekršajna odgovornost i novčane kazne za poslodavce koji krše pravila.
Smjernice hrvatskog Ministarstva rada već preporučuju izbjegavanje posla između 11 i 16 sati, kraće i češće stanke te osiguravanje izotoničnih napitaka, no sve ostaje na razini preporuke.
Tragedije diljem Europe podsjećaju na cijenu kašnjenja: španjolski mediji krajem lipnja navode najmanje pet smrtnih slučajeva radnika povezanih s temperaturama do 42 °C, a početkom srpnja slični su slučajevi prijavljeni i u Italiji. Lani je, prema procjenama, više od 47 000 ljudi u Europi umrlo zbog ekstremne vrućine – u najtoplijoj godini otkako postoje mjerenja, rekord koji je 2024. već nadmašila.
Sindikati stoga pozivaju Vladu da ne čeka bruxellesku proceduru nego hitno propiše jasna pravila, jer se toplinski valovi pretvaraju u novu radnu svakodnevicu – a petpostotni dodatak očito nije dovoljan da ju učini sigurnom.