Kad se 3. veljače 2009., baš na blagdan svetog Vlaha, rodio Nikola Bazdan, baka Mare mu je u kolijevku položila – lijericu. U dubrovačkom primorju to nije neobično, ali dječak iz Topologa od tradicije je stvorio strast. Danas, sa 16 godina, tijekom školske godine smješten u Muškom učeničkom domu u Dubrovniku, već nastupa s dva kulturno-umjetnička društva i sanja o vlastitoj radionici instrumenata.
„Samo treba imati volje. Ja sam iz Primorja, a to su naši stari običaji”, kaže Nikola, prisjećajući se kako je kao dvogodišnjak posezao za lijericom – ili za dvije kuhače kad instrumenta nije bilo pri ruci. Interes je nakratko utišao, a onda ga je prošle godine ponovno „zarazila” očev bratić Zdravko, iskusni lijeričar, koji mu je pokazao prve ozbiljne korake.
Rezultat se brzo vidio: Nikola danas svira i pleše u KUD-u Lijerica Slano te KUD-u Linđo Ošlje-Stupa. „I sviram i balam!”, ponosno ističe, dodajući da je iza njega već niz nastupa diljem županije.
Četiri osobne lijerice
Mladi Primorac trenutačno posjeduje četiri lijerice. Prva je upravo ona bakina darovana na dan rođenja, drugu mu je lani kupio otac Marin, treću je poklonio stric Zdravko, a četvrtu rođak Ivan. Dvije je izradio poznati majstor Maro Kola iz Banića, jedna nosi potpis Zlatka Glavinića iz Neuma, a jedna je nepoznata autora.
Nikola je već naučio i tajne izrade. Najbolje drvo, kaže, jest smrk: „Smrk se ubere i mora se sušiti dvije godine u stajskom gnoju. Ako je drvo zeleno, lijerica će brzo puknuti.” Žice su danas od teniskog reketa, nekad su se koristile telefonske žice ili čak crijeva, dok je gudalo obavezno napeto konjskom dlakom.
Želja – napraviti vlastitu
Sljedeći korak je gradnja vlastitog instrumenta. S rođakom Petrom već traži pogodan komad smrkova drveta, a majstor Kola spreman je prenijeti znanje. „Moram negdje nabaviti drvo… čim ga nađemo, Maro će nas naučiti”, veseli se Nikola novom izazovu.
Dok Škoti ponosno pušu u gajde, Primorci čuvaju ritam lijerice. Uz Nikolu Bazdana ta će tradicija, čini se, još dugo odzvanjati po kamenim konobama i dubrovačkim trgovima.