Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić u razgovoru za dnevni list osvrnula se na aktualne političke teme – od simbolike ustaških i partizanskih obilježja, preko rada Hrvatskoga sabora, do stanja u kulturi.
„Većina građana ne zna mnogo toga o hrvatskoj povijesti, ni koliko je Jugoslavija bilo. Simboli uvijek dobivaju značenje ovisno o kontekstu. Ne mislim da su zabrane rješenje, jer to samo vodi fetišiziranju”, poručila je, dodavši da postojeći zakonski okvir već omogućuje sankcioniranje nedopuštenih simbola.
Glavna meta njezine kritike bio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Tvrdi da se umjesto demokratizacije parlamenta bavi vlastitim političkim „rebrandingom”. „Ja mislim da Jandroković ima političku ambiciju, a to je da će se kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima. To vidimo u čitavom nizu rebrendiranja i njegovim učestalim istupima”, kazala je zastupnica, optuživši ga da je „uvijek stajao iza leđa moćnika, a sada odjednom izigrava ‘veliku Hrvatinu’”.
Selak Raspudić smatra da bi Sabor trebao biti „institucija od ponosa građana” čiji odbori imaju stvarnu kontrolnu ulogu nad Vladom, a ne, kako kaže, kulisa političkog marketinga.
Napustila Most „iz principijelnih razloga”
Govoreći o vlastitom političkom putu, podsjetila je da joj nije žao što je otišla iz Mosta: „Odluku sam donijela iz principijelnih razloga, a ne zbog osobnih interesa. Nisam željela kompromitirati osnovna načela zbog kojih sam ušla u politiku.”
Podržat će opoziv ministrice kulture
Zastupnica je potvrdila da će podržati inicijativu za razrješenje ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, navodeći „sumnje u korupciju i nepravilnosti u obnovi” kao dovoljan razlog za njen odlazak. Smatra da kriterij za financiranje kulturnih projekata mora biti isključivo kvaliteta, a ne ideološka pripadnost.
Redatelja Olivera Frljića nazvala je precijenjenim faktorom u kulturnim raspravama: „Kontraproduktivno mu se daje prevelika pozornost.”
Zaključila je kako Hrvatska, umjesto zabranama i površnim rebrendiranjima, treba ozbiljnu raspravu o povijesti, transparentniji rad institucija i jasne, meritokratske kriterije u kulturi.
