Dva najpoznatija balkanska grada suočena s posve različitim, ali jednako zahtjevnim posljedicama klimatskih promjena – nedostatkom snijega i prekomjernim posjetima – odlučila su potpuno preoblikovati svoje turističke strategije.
Sarajevske planine: od skijaških staza do ljetnih adrenalinskih ruta
• Jahorina i Bjelašnica, nekad ovisne gotovo isključivo o zimskim sportovima, od 2017. sve jače ulažu u ljetni sadržaj. • Posjetiteljima su otvorene nove planinarske i biciklističke staze te ATV ture, a kabinske žičare sada rade cijele godine, omogućujući panoramski pogled na šumski krajolik. • Fokus je na ekološki prihvatljivim aktivnostima kako bi se smanjio utjecaj turizma na planinski ekosustav.
Time glavni grad BiH nastoji privući putnike koji traže aktivni odmor bez velikih gužvi, istovremeno produžujući sezonu i rasterećujući tradicionalno kratki zimski vrhunac.
Dubrovnik: kontrolirani ulazak u UNESCO-ov dragulj
S druge strane Jadrana Dubrovnik vodi bitku s prekomjernim turizmom. Grad, čiji su srednjovjekovni bedemi i status svjetske baštine magnet za kruzere, uveo je stroga pravila:
• Istovremeno u staru luku smije pristati najviše 4 000 putnika s kruzera.
• Vožnja unutar povijesne jezgre dopuštena je samo lokalnome stanovništvu kako bi se smanjile gužve i buka.
Gradska uprava podsjeća da su mjere dio šireg programa „Respect the City” pokrenutog 2017. godine. „Dubrovnik se svojedobno suočavao s izraženim izazovima prekomjernog turizma, osobito u ljetnim mjesecima, što je utjecalo na kvalitetu života građana, infrastrukturu i očuvanje kulturne baštine. Međutim, zahvaljujući sveobuhvatnom i sustavnom pristupu... Grad je postao međunarodno prepoznat lider u održivom upravljanju destinacijom”, poručili su iz Grada i Turističke zajednice.
Zajednički cilj: turizam bez sezone
Iako ih muče suprotni problemi, Sarajevo i Dubrovnik dijele ambiciju postati cjelogodišnje destinacije. Sarajevske planine žele zadržati avanturiste i kad snijeg izostane, a Dubrovnik produljiti sezonu bez ugrožavanja svakodnevice svojih građana.
Takav zaokret, ističu obje destinacije, odgovor je na klimatske promjene, ali i na nove navike putnika koji traže održiva, manje prenapučena odredišta. Ako planovi uspiju, budući će gosti i jednoga i drugoga grada moći uživati u prirodi i kulturi – bez vremenskih ograničenja i bez prevelikog pritiska na osjetljive lokalne zajednice.