Predsjednica Moldavije Maia Sandu u britanskom je podcastu upozorila da mala država poput Moldavije „sve teže može opstati kao suverena i demokratska zemlja“ pod rastućim pritiskom Moskve. Istom prilikom prvi je put jasno poručila da bi na referendumu osobno podržala ujedinjenje s Rumunjskom.
Sandu je ranije govorila da bi o toj temi mogli odlučiti samo građani, no bila je oprezna i nije otkrivala vlastiti stav. Sadašnja izjava označava povijesni zaokret jer su slične poruke dosad stizale isključivo iz Bukurešta, ne i iz Kišinjeva.
Moguća zajednička država imala bi oko 272 000 kvadratnih kilometara i između 21,5 i 24 milijuna stanovnika. Rumunjska je već članica Europske unije i NATO-a, s profesionalnom vojskom i jačom ekonomijom, dok Moldavija tek pregovara o pristupanju Uniji i ne planira ulazak u Sjevernoatlantski savez.
Ujedinjenje bi ojačalo istočno krilo NATO-a i proširilo sigurnosni doseg EU-a, ali bi otvorilo niz ustavnih i geopolitičkih dilema: od odnosa s Rusijom do statusa separatističkog Pridnjestrovlja.
Moldavija se bori s masovnim iseljavanjem, slabom administracijom i raširenom korupcijom. Obrambeni proračun toliko je malen da ga analitičari uspoređuju s budžetom prosječnog europskog nogometnog kluba, što zemlju čini izrazito ranjivom na vanjske izazove.
Na referendumu 2024. godine 50,4 % birača izjasnilo se za ulazak u EU, unatoč kampanji koju su, prema tvrdnjama Kišinjeva, opstruirale proruske strukture. U istom je izbornom krugu Sandu osvojila drugi predsjednički mandat s oko 55 % glasova.
Iako sada javno podupire ideju spajanja s Rumunjskom, predsjednica priznaje da za takav korak još nema većinske potpore u Moldaviji. Pristupanje Europskoj uniji, kako kaže, ostaje „realniji cilj“ koji građani većinom prihvaćaju.