Izjave kandidata za novog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea odjeknule su Bruxellesom i članicama Saveza. Rutte je poručio kako je „NATO toliko jači od Rusije da ne mora rušiti njihove dronove i avione“ koji ponekad, bilo greškom ili radi provokacije, zalutaju u zračni prostor država članica. Poruka je trebala umiriti saveznike, no pratila ju je serija podataka koja izaziva nelagodu.
• Prema najnovijim procjenama, Rusija je još prošle godine u Ukrajini imala oko 700 000 vojnika. • Ruska vojna industrija proizvela je 150 % više tenkova nego 2022., čime je nadoknadila gubitke na bojištu i stvorila nove rezerve.
Istodobno, Europska unija pokreće golemi plan jačanja obrane nazvan ReArm. U sljedeće četiri godine u taj program će se usmjeriti oko 800 milijardi eura, dok se dodatnih 150 milijardi predviđa kroz zajmove kako bi se modernizirala industrijska i tehnološka osnova te podigla spremnost oružanih snaga članica. Paralelno se razvija i sustav „zida protiv dronova“ – mreža senzora i protumjera namijenjenih ranom otkrivanju, praćenju i onesposobljavanju bespilotnih letjelica.
Kontrast između Rutteova uvjeravanja i europskih investicija otvara pitanje prave ravnoteže snaga. Dok NATO naglašava vlastitu nadmoć, činjenica da Unija izdvaja gotovo bilijun eura za obranu pokazuje da zabrinutost ipak postoji – osobito nakon ruskog skoka u proizvodnji tenkova i kontinuirane prisutnosti stotina tisuća vojnika na ukrajinskom ratištu.
Za sada nije poznato hoće li se Rutteove riječi pretočiti u konkretnu doktrinu angažmana protiv ruskih dronova, no brojke govore same za sebe: Europa očito računa na jačanje svojih kapaciteta čak i dok službeni ton iz Bruxellesa ostaje smirujući.
