Neočekivani zaokret u Washingtonu: šef NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Donald Trump u srijedu su, prema riječima četiri upućena izvora, razgovarali o ponovnom otvaranju sigurnosnog pakta iz 1951. godine kako bi se proširila i modernizirala američka vojna prisutnost na Grenlandu, najvećem otoku pod danskom upravom.
Prema istim izvorima, razgovor je označio kraj višemjesečnim prijetnjama iz Bijele kuće da će se razmotriti povlačenje dijela kontingenata ili čak nove carine na dansku robu ako Kopenhagen ne pristane na šire ovlasti SAD-a na Arktiku. Umjesto eskalacije, dvojica sugovornika izašla su s nacrtom dogovora koji europski diplomati opisuju kao „vrlo velik uspjeh” za Ruttea.
Financijska tržišta odmah su reagirala oporavkom, a u Bruxellesu se procjenjuje da je ublažen glavni izvor napetosti u transatlantskim odnosima. Danski dužnosnici sada se spremaju otvoriti službene pregovore s američkom delegacijom koju vode potpredsjednik J. D. Vance i državni tajnik Marco Rubio. Obje strane prošlog su tjedna pristale osnovati radnu skupinu na visokoj razini, čime je postavljen formalni okvir za dogovor.
Konkretni detalji o novim bazama, brojnosti vojnika ili ulaganjima na Grenlandu tek trebaju biti dogovoreni. Ipak, diplomatski izvori ističu da bi kompromis mogao ojačati savezničku obranu Arktika u trenutku sve oštrije globalne utrke za prirodnim resursima i novim plovnim putovima. Za Kopenhagen, pak, svaki dogovor mora zadržati suverenitet Danske nad otokom i osigurati koristi lokalnom stanovništvu.
Sljedeći krug razgovora očekuje se početkom veljače, a pregovarači s obje strane nadaju se okvirnom sporazumu prije proljeća. Ako uspiju, Washington bi prvi put nakon desetljeća proširio infrastrukturnu mrežu izvan postojeće zračne baze Thule, dok bi Danska dobila čvrća sigurnosna jamstva i potencijalna ulaganja u arktičku infrastrukturu.
