Internetska kampanja proruskih anonimnih računa posljednjih je tjedana preplavila društvene mreže pozivima na osnivanje „Narodne Republike Narve”, nove proruske tvorevine na krajnjem istoku Estonije.
Memovi i poruke tvrde da je Narva – treći najveći estonski grad s većinskim ruskojezičnim stanovništvom – „ruska zemlja” te pozivaju na njezino odvajanje, zajedno s okolnim okrugom Ida-Viru. Retorika zapanjujuće podsjeća na informacijske operacije koje su prethodile ruskoj aneksiji Krima i raspirivanju pobune u Donbasu.
Gradonačelnica Katri Raik ističe da bi radije govorila o poskupljenju goriva, starenju regije ili opasnosti od zalutalih ukrajinskih dronova nego o najnovijoj online histeriji. „To je lažna priča i potpuna glupost“, poručila je, vidno frustrirana.
Iako kampanja zasad ostaje u virtualnoj sferi, potaknula je nagađanja može li Kremlj iskoristiti Narvu za testiranje istočnog boka NATO-a. Povijest grada dodatno hrani spekulacije: 1993., samo tri godine nakon estonskog osamostaljenja, gradsko je vijeće organiziralo improvizirani referendum o autonomiji. Većina izašlih tada se izjasnila za odvajanje, no Tallinn je postupak proglasio nezakonitim pa je Narva ostala u sastavu Estonije, a od 2004. i Europske unije te NATO-a.
Današnje digitalno huškanje stoga se naslanja na još svježa sjećanja – i ruskih propagandista i zapadnih promatrača – o pokušajima potkopavanja estonskog suvereniteta. Za sada, međutim, priča o „Narodnoj Republici Narvi” ostaje tek virtualna sjena, iako ona dovoljno glasna da u pograničnom gradu ponovno podigne razinu opreza.