Dugogodišnja ovisnost Moskve o prihodima iz naftno-plinskog sektora ubrzano slabi. Prema posljednjim podacima koje je iznio ministar financija Anton Siluanov, u 2025. godini udio nafte i plina u prihodima federalnog proračuna pao je na 23 %, dok se iduće godine očekuje daljnji pad na 22 %.
„Prije nekoliko godina nafta i plin donosili su gotovo polovicu svih prihoda; sada njihov udio kontinuirano pada”, rekao je Siluanov za državnu televiziju Rossija 24.
Ključni razlozi • Skuplja eksploatacija: lako dostupna ležišta su iscrpljena, a buduća proizvodnja traži dublje i tehnološki složenije bušotine. • Zapadne sankcije: ograničenje cijene G7 prisililo je Rusiju da svoj glavni izvozni brend Ural prodaje uz znatan popust. • Gubitak europskog tržišta: plinovodni izvoz u EU prepolovljen je 2025., pao je na razinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a od kraja 2027. Unija će potpuno zabraniti sav ruski plin.
I dok plin ima tek „dodatnu ulogu”, prihodi od nafte i dalje čine većinu energetskog doprinosa proračunu. No cijena Urala već više od dvije godine pada i analitičari ne očekuju brz oporavak.
Istodobno, dio proračuna koji nije vezan uz energente raste: ukupni prihodi izvan nafte i plina povećani su 11 % na godišnjoj razini, a porez na dodanu vrijednost porastao je 5 %. Vlada taj rast povezuje s pojačanom ratnom proizvodnjom i potrošnjom.
Siluanov je poručio da će država „tražiti nove izvore” kako bi nadoknadila manjak, no nije precizirao koje bi to mjere mogle biti. Dok ruska vojska i dalje troši golema sredstva, kremlj se suočava s realnošću: više ne može računati da će izvoz fosilnih goriva automatski napuniti državnu blagajnu.