Pet stoljeća star običaj maškaranja u Rovinjskom Selu dobiva svoju veliku retrospektivu. U petak, 13. veljače, u 18 sati u Domu kulture otvara se izložba dokumentarnih fotografija koja će podsjetiti na 500. obljetnicu nastanka maškaranog slavlja i 70 godina organiziranih Seljanskih maškara.
Organizator i novinar Aldo Pokrajac ističe da je običaj vjerojatno preuzet iz venecijanskih karnevala koji su u obalnoj Istri cvjetali još u doba Austro-Ugarske. Iako su talijanske vlasti između dvaju svjetskih ratova zabranile maškare, Seljani su ih potajno održavali „uz supu i kobasice oko ognjišta”. Nakon 1945. tradicija se javno vraća u selo.
Središnji lik povorke je mitski Vorko z jame – medvjed u ovčjem krznu, vezan lancem kako „ne bi pobjegao”, koji je djecu plašio da se ne približavaju jamama. Vorko se, prema sjećanjima, valjao po snijegu i ženama „bacao pod noge, a one bježale k’o od vraga”.
Presudnu modernu formu Seljanske maškare dobivaju 1956. kad ih je Pjero Katina – poznat i kao Batica – povezao u zajedničku povorku „od kuće do kuće”. Uz njega su prve redove činili Vitorio Iskra Keko, Đani Iskra, Guerino Šturman i Anđel Radovan Đelo, koji je zbog rada u Njemačkoj na maškare stizao iz inozemstva.
Seljanske maškare smatraju se najstarijim organiziranim karnevalskim skupinama u Istri, gotovo tri desetljeća starijim od onih u Buzetu i Labinu. Njihov izraz ostao je ruralan: poderana seljačka odjeća, životinjska krzna i ručno izrađene maske – pasibraze – ukrašene ptičjim perjem.
Od osnivanja udruge 2012. maškare su dobile stotinjak članova, a tematske kostime, navodi Pokrajac, danas najviše promoviraju žene. Sve veći broj djece, od vrtića nadalje, uključuje se u povorku, pa organizatori vjeruju da „više nema straha da će se stare užance zatrti”.