RIJEKA – Generativna umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u srž pravne struke, zaključak je javne tribine koju su u Rijeci organizirali Hrvatsko pravničko društvo Rijeka i Alumni klub Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Glavne govornice bile su izv. prof. dr. sc. Martina Bajčić i izv. prof. dr. sc. Adrijana Martinović, obje s riječkog Pravnog fakulteta. Njihov istraživački projekt „Generativna umjetna inteligencija u pravnom prevođenju“, financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, privukao je velik interes ne samo pravnika nego i šire javnosti.
Bajčić je istaknula da pravo „ovisi o jeziku“, osobito u višeznačnom europskom prostoru gdje je „pravni prijevod presudan za pravnu sigurnost, ujednačenu primjenu propisa i funkcioniranje jedinstvenoga tržišta“. U Europskoj uniji, koja djeluje na 24 službena jezika, dodala je, pravni prijevod nije tehnički prirepak nego jedan od temelja pravnog poretka, što tehnologiji otvara golemi potencijal, ali i niz ozbiljnih pitanja.
Raspravljalo se o tome kako AI-sustavi mogu ubrzati i pojeftiniti prijevod sudskih presuda, zakonskih akata i ugovora, ali i o rizicima poput pogrešnih interpretacija, narušene pravne sigurnosti i zaštite povjerljivih podataka. Sudionici su zaključili da će ključnu ulogu i dalje imati stručni prevoditelji i pravnici koji će nadzirati rezultate umjetne inteligencije kako bi se osigurala preciznost i odgovornost.
Tribina je, prema riječima organizatora, tek početak šireg dijaloga o postavljanju etičkih i profesionalnih standarda za uporabu generativne AI u hrvatskom pravnom sustavu.