Noć 29. svibnja bila je posljednja za tridesetak žena i petero djece u skloništu na adresi Mitsaki 15 u središtu Atene. Cipele, kaputi i dječje igračke ostali su razbacani po hodnicima dok su stanarke, među njima Ukrajinka Oksana Kutko i mlada Kongonka Évodie*, pakirale ono što mogu ponijeti. Već idućeg jutra vrata skloništa, koje je od 2020. vodila grčka humanitarna udruga METAdrasi, zauvijek su zaključana.
METAdrasi je izgubila trećinu proračuna nakon što je 20. siječnja 2025. novi američki predsjednik Donald Trump obustavio cjelokupnu vanjsku pomoć. Uslijedili su rezovi i u europskim državama, a izbjeglička mreža u Grčkoj, koja od 2014. bilježi gotovo 1,3 milijuna pristiglih ljudi, počela se urušavati.
„Gubimo međunarodni sustav zaštite građen 80 godina – i to u samo šest mjeseci”, upozorava Lefteris Papagiannakis iz Grčkog vijeća za izbjeglice. Prije siječnja, 90 % proračuna UNHCR-a u Grčkoj dolazilo je iz američkog State Departmenta; sada su, prema Papagiannakisu, nestali polovica sredstava i pola zaposlenih.
Posljedice su dramatične: oko 970 tražitelja azila ostaje bez ikakve pomoći, a najmanje stotinu preživjelih seksualnog nasilja gubi hitno potrebno krizno zbrinjavanje. „Suočavamo se s neviđenom krizom u kojoj ljudi doslovno pate”, kaže Dimitra Kalogeropoulou iz Međunarodnog odbora za spašavanje.
Žene iz Mitsaki 15 imale su samo nekoliko dana da pronađu krov nad glavom. Jedna majka sa sedmogodišnjim sinom provela je noć na pločniku ispred zgrade, dok je Évodie – koja je pobjegla od brutalnog zlostavljanja u Republici Kongo – odbila otići i nekoliko dana ostala sama u praznom skloništu. Nakon policijske deložacije mjesec je spavala po parkovima, a volonteri opisuju kako se njezino krhko mentalno zdravlje ponovno raspalo.
„Kad ukinete terapiju, smještaj i osjećaj sigurnosti, sve se vraća na golo preživljavanje”, kaže psihologinja Thaleia Portokaloglou iz ženske mreže Melissa. Njihova direktorica Nadina Christopoulou procjenjuje da će rezovi vertikalno zahvatiti sve programe: „Nitko neće ostati netaknut.”
Istodobno, grčki parlament je u srpnju obustavio obradu zahtjeva za azilom osoba iz sjeverne Afrike, a novi zakon predviđa zatvorske kazne za odbijene tražitelje koji ne napuste zemlju u roku od 14 dana. Humanitarci strahuju da će se humanitarna kriza pretvoriti u sigurnosnu.
Kutko, koja je iz Harkiva pobjegla od ruskih bombi, sada noći provodi u crkvenoj dvorani. „Bila sam prestravljena, nisam znala kamo”, govori tiho. Évodie je u međuvremenu smještena u drugo sklonište, ali nitko ne zna do kada će ondje moći ostati.
„Povjerenje se gradi godinama, a sruši u trenu”, zaključuje Christopoulou. „Bez stabilnog financiranja, taj se krug gubitka i traume samo produbljuje.”
*Ime promijenjeno radi zaštite identiteta.
