Hrvatsku u 2026. čeka najveći zakonodavni ciklus u novijoj povijesti. Prema planu zakonodavnih aktivnosti objavljenom u javnom savjetovanju, Vlada namjerava Saboru poslati više od stotinu zakona.
Najgušći promet očekuje se u trima resorima:
• financijama – paket propisa o porezima i fiskalnim pravilima, • pravosuđu – izmjene koje bi trebale ubrzati sudske postupke i prilagoditi se europskim direktivama, • gospodarstvu – pravila o radu, investicijama i uvjetima poslovanja.
Dio zakona prenosi europske obveze, no velik broj donosi isključivo domaće političke odluke. Upravo će ti nacionalni prijedlozi otkriti želi li Hrvatska djelovati kao regulator koji dodatno opterećuje administracijom ili kao facilitator koji olakšava poslovanje.
Nakon relativno mirne 2025., kada nije bilo dubljih poreznih zahvata, poduzetnicima su glavni trošak zadavale tehničke prilagodbe tzv. fiskalizaciji 2.0. Planovi za iduću godinu najavljuju povratak opsežnijih izmjena poreznih zakona, što znači da se nova runda prilagodbi čini neizbježnom za gospodarstvo, ali i za kućne budžete građana.
Za konačne odgovore – hoće li promjene donijeti rasterećenje ili nove birokratske barijere – trebat će pričekati objavu službenih prijedloga i saborsku raspravu početkom 2026. godine.