Lučki zaštitnik pulskog zaljeva, nedovršen još od austro-ugarske ere, napokon kreće u sveobuhvatnu obnovu. U Muzeju suvremene umjetnosti Istre potpisan je ugovor o izvođenju radova vrijednih 26,87 milijuna eura, čime počinje zadnje poglavlje projekta „Rekonstrukcija lukobrana u luci Pula”.
Ravnatelj Županijske lučke uprave Pula Dalibor Brnos i predstavnici tvrtke Pomgrad Inženjering d.o.o. parafirali su dokument kojim se predviđa:
- rekonstrukcija postojećih 1 200 metara lukobrana;
- dogradnja dodatnih 145 metara;
- proširenje s 7 na 8,5 metara širine;
- visinu konstrukcije od 10 metara, od čega će dva metra biti iznad razine mora.
Projekt će, kako je istaknuto, ojačati maritivnu sigurnost, štititi grad od poplava te povećati putnički i teretni promet. Radovi bi trebali završiti do 31. svibnja 2027. godine.
Financijska slika
Ukupna cijena uključuje PDV, dok bespovratna sredstva iznose 18,31 milijun eura. Istarska županija sudjeluje s 3,2 milijuna eura (15 %), a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 5 milijuna eura.
Povijesna dimenzija
Ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Graciano Kešac podsjetio je da su „radovi počeli 1910. godine, a to je tada bio jedan od najvećih takvih poduhvata na Sredozemlju”. Austro-ugarska mornarica planirala je 1 220 metara dugu zaštitnu barijeru, no nikada je nije dovršila.
Potpora lokalne i državne razine
Župan Boris Miletić nazvao je zahvat „financijski najvrjednijim projektom od osnutka Istarske županije”, dok je pulski gradonačelnik Peđa Grbin istaknuo da će grad „dovršiti nešto što je započelo prije 115 godina”.
Ministarstvo mora projekt vidi kao ključan za otpornost luke na klimatske promjene. Voditelj službe za strateško planiranje Marko Boban naglasio je prelazak „iz faze pripreme u fazu konkretne realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih zahvata na ovom području”.
Tehnički izazov
Izvođač će ugraditi 120 tisuća kubika kamena, 22 tisuće kubika betona i 620 tona armature. Član Uprave Pomgrad Inženjeringa Nikša Musulin priznao je kako još nisu „potpuno svjesni težine projekta”, ali se obvezao završiti radove „u traženoj kvaliteti i u propisanim rokovima”.
Ravnatelj Brnos dodao je da je prioritet bio „odabir kvalitetnog izvođača s potrebnim resursima i referencama” te zaključio kako će dovršena konstrukcija donijeti „novu razinu zaštite od nevremena i poboljšati uvjete za putnike, teretni promet i nautičare”.
S potpisom na ugovor, Pula se nakon više od stotinu godina približila cilju da svoj zaljev trajno zaštiti od velikih valova – i otvori vrata novom gospodarskom zamahu.