Drugi dan konferencije Financijsko tržište bio je posvećen razvoju tržišta kapitala, a istaknuti stručnjaci i predstavnici financijskog sektora složili su se: suradnja zemalja regije i uključenost Hrvatske u europska kretanja ključ su za otpornost i rast domaće ekonomije.
Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, naglasila je važnost nedavno usvojenog Strateškog okvira razvoja tržišta kapitala do 2030. godine, kojim se prvi put jasno prepoznaje utjecaj tržišta kapitala na dugoročni rast. Perko ističe kako se Hrvatska može pohvaliti uvjetima financiranja usporedivima s najrazvijenijim članicama EU-a: „Neto kamatni prihodi banaka svedeni su na razinu od 1,51 posto BDP-a – što je pad od gotovo 35 posto u odnosu na 2016. godinu, a naknade i provizije koje građani i poduzeća plaćaju bankama pale su u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a. Pritom je kvaliteta usluge, uključujući digitalne kanale, ostala visoka.“
Ovi pozitivni trendovi, tvrdi Perko, otvaraju prostor za veće sudjelovanje institucionalnih investitora i građana, što se jasno vidi po interesu za narodne obveznice i trezorske zapise.
Davor Zoričić iz Ministarstva financija smatra da regionalna suradnja može znatno povećati privlačnost regije za investitore. Kao ključan korak navodi potpisivanje Memoranduma o razumijevanju s EBRD-om između osam zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. Prvi formalni sastanak ovih država održan je u svibnju, a cilj je stvaranje jedinstvenog regionalnog indeksa koji bi „privukao više medijske pozornosti, otklonio postojeće neusklađenosti te izjednačio uvjete za sve uključene burze“.
Izazovi su, međutim, i dalje prisutni. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, upozorava na rastuću globalnu neizvjesnost i pritiske na tržištima: „Pritisci na tržištu postoje, ali panike nema – investitori su ostali u fondovima, a diversifikacija portfelja mirovinskih fondova ublažila je tržišni rizik.“ Žigman upozorava na moguće povećanje sistemskih rizika 2025. godine i podsjeća da „u krizama koje dolaze brže nego što mislimo, korelacije među tržištima postaju izraženije zbog čega je jako teško u potpunosti se skloniti od rizika“.
Posebno je istaknuo tzv. Omnibus paket, usmjeren na smanjenje regulatornog opterećenja i poticanje održivosti poslovanja kroz izmjene europskih regulativa: „Manje složenosti, više održivosti.“
Središnje pitanje za budućnost EU tržišta kapitala, prema Žigmanu, ostaje: „Kako potaknuti razvoj EU tržišta kapitala?“ Odgovor vidi u novoj strategiji Unije štednje i ulaganja, „čiji je cilj bolje povezati štednju i ulaganja građana, povećati konkurentnost EU-a te ojačati integraciju tržišta kapitala. Bez jedinstvene akcije, Europa riskira gubitak talenata i kapitala“, upozorava Žigman.
Panel rasprava pod nazivom „Od strategije do akcije: što nas čeka na tržištu kapitala do 2030.“ okupila je ključne aktere iz javnog i privatnog sektora, koji su otvorili raspravu o nužnim reformama i suradnji svih dionika kako bi se ciljevi ambicioznog strateškog okvira doista i ostvarili. Hrvatska, čini se, ima priliku, ali i odgovornost iskoristiti sve prednosti europske i regionalne integracije kako bi tržište kapitala do 2030. godine postalo još snažnije i otpornije.