Promjenom redoslijeda kojim unosimo hranu moguće je drastično ublažiti skokove glukoze nakon obroka, tvrdi dr. Blake Livingood, kiropraktičar i stručnjak za prirodnu medicinu iz Sjeverne Karoline.
„Ako samo zamijenite redoslijed kojim jedete određene namirnice možete značajno spustiti vaše razine šećera u krvi nakon obroka, i to do 70 %. A uz to, i smanjiti inzulin koji je vašem tijelu potreban, i to upola”, poručuje Livingood. Dodaje da pritom nije potrebno mijenjati jelovnik, nego samo ono što prvo završava na vilici.
Preporučeni poredak
- Vlakna – lisnato povrće, brokula, krastavci i ostali biljni izvori vlakana.
- Ugljikohidrati – riža, kruh i ostale škrobne namirnice koje se brzo pretvaraju u šećer.
- Proteini – meso, riba, jaja, mahunarke.
- Zdrave masti – avokado, orašasti plodovi, masline.
„Ona [vlakna] djeluju poput štita, oblažući vaš želudac, tako da ti jednostavni ugljikohidrati ne mogu tako brzo protjecati i najednom pristići u krvotok”, objašnjava liječnik. Protein potom šalje tijelu signal sitosti, a masti usporavaju razgradnju hrane i produljuju osjećaj punoće.
Znanstvena potpora Studije pokazuju da masti usporavaju pražnjenje želuca, dok proteini mogu potaknuti dovoljno lučenje inzulina uz minimalan rast glukoze. U jednoj analizi unos 50 g glukoze praćen s 30 g proteina smanjio je glikemijski odgovor dva- do tri puta u odnosu na iste ugljikohidrate bez proteina. Slično je doručak s 30 g proteina i više vlakana izazvao manji skok šećera nego opcija bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima.
Granice i rizici Američko udruženje za dijabetes preporuča glukozu natašte do 100 mg/dl. Vrijednosti između 100 i 126 mg/dl, odnosno 140–200 mg/dl dva sata nakon obroka, govore o poremećenoj toleranciji glukoze; veći rezultati ukazuju na dijabetes. Iako su sudionici navedenih studija imali prosječnih 96 mg/dl natašte, autori upozoravaju na rastući utjecaj sjedilačkog načina života i debljine, pogotovo među ženama.
Masno tkivo pritom izlučuje upalne proteine poput TNF-a, interleukina-6 i rezistina, koji pogoršavaju inzulinsku rezistenciju. Zato, naglašavaju stručnjaci, kombinacija uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti ostaje najbolji štit protiv kronično povišenog šećera.
Želite li, međutim, već danas učiniti nešto konkretno, dr. Livingood savjetuje: „Isti tanjur, ista hrana – ali kompletno drukčiji rezultati” – počnite obrok zelenim povrćem, a desert i škrob ostavite za kasnije.