Globalno energetsko tržište pogodio je poremećaj bez presedana nakon što su 28. veljače Sjedinjene Države i Izrael započeli zračne napade na Iran, a Teheran uzvratio udarima na infrastrukturu u regiji.
‒ Zatvoren Hormuški tjesnac
Uski morski prolaz uz iransku obalu, ključan za isporuku petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, ostaje blokiran. Time je s tržišta nestalo oko 400 milijuna barela – ekvivalent četiri dana globalne potrošnje – što je u samo nekoliko tjedana podiglo cijene energije za približno 50 %.
‒ Šteta na poljima, rafinerijama i LNG terminalima
Iranski i izraelski projektili pogodili su plinska polja, naftne rafinerije i izvozne terminale diljem Bliskog istoka. Stručnjaci upozoravaju da će za sanaciju trebati godine, produljujući pritisak na opskrbu gorivom, kemikalijama i gnojivima.
‒ IEA: „Najgori globalni poremećaj ikad”
Međunarodna agencija za energiju ocjenjuje trenutačnu krizu gorom od arapskog naftnog embarga iz 1973. „Razmjer onoga što je ugroženo čini ovaj trenutak kvalitativno drugačijim”, kaže Aditya Saraswat iz konzultantske kuće Rystad Energy.
‒ Inflacija i politički udarci
Skuplja energija pogurala je inflaciju, opterećujući kućne proračune i industriju. Američki predsjednik Donald Trump suočava se s rastućim nezadovoljstvom u zemlji, a saveznike u NATO-u optužio je za „kukavičluk” zbog izostanka podrške kampanji protiv Irana.
Glavni investicijski direktor Pickering Energy Partnersa, Dan Pickering, rezimira: „Cijene će porasti toliko da će ljudi naprosto morati manje trošiti.”
