Ruska ekonomija ulazi u četvrtu godinu agresije na Ukrajinu kao taoc vlastitog ratnog stroja. Vodeća neovisna analitičarka Aleksandra Prokopenko iz berlinskog centra Carnegie Politika upozorava da je zemlja „zarobljenik rata” i da bi prekid borbi izazvao politički, društveni i ekonomski potres.
• Više od 40 % državnog proračuna već odlazi na vojsku, što je oko 7–8 % BDP-a – više nego što je SSSR izdvajao na vrhuncu Hladnog rata. • Procjene govore da je do sada na rat potrošeno oko 537 milijardi dolara, dok su prihodi od prodaje energenata u istom razdoblju iznosili 880 milijardi. No pad cijene nafte i sankcije režu prihode: izvoz energenata lani je pao 19 %, a u odnosu na 2022. više od 50 %. • Najveći energetski divovi tonu: Rosnjeft je u prvom polugodištu 2025. zabilježio pad dobiti od 67 %, Gazprom više od 50 %, a 2024. je zaključio s gubitkom preko 13 milijardi dolara. • Kremlj unatoč tome najavljuje 27-postotno povećanje obrambenog budžeta iduće godine.
Gospodarski pokazatelji naglavačke
Bruto domaći proizvod u završnici 2025. klizi više od 4 %, dok inflacija prelazi 8 %. Središnja banka prognozira povratak ciljane stope od 4 % tek 2027./2028. godine. Ministarstvo gospodarskog razvoja nedavno je spustilo procjenu rasta za 2025. sa 2,5 na 1 %, a za 2026. na 1,3 %. Međunarodni monetarni fond još je pesimističniji – za 2026. predviđa tek 0,6 % rasta, nasuprot očekivanih 2,1 % u SAD-u i 4,1 % u Kini.
Poznati ekonomist Oleg Vjugin upozorava da će 2026. biti posebno teška: „U najboljem slučaju bit ćemo oko nule, posebno na početku godine.” Skupi krediti i najavljeno povećanje poreza poslodavcima i građanima dodatno stežu obruč.
Ekonomija „dvije brzine”
Prokopenko opisuje sustav preraspodjele resursa prema vojsci kao „učinak ekonomskog usisavača”: strateški sektori cvjetaju, dok civilna proizvodnja propada. Broj radnika u vojnoj industriji porastao je za gotovo milijun – s tri na blizu četiri milijuna od početka invazije.
Posljedice se osjećaju u svakodnevici: • nestašice benzina stvaraju redove na crpkama, • nedostaje osnovnih i specijaliziranih lijekova, što odgađa operacije, čak i za ranjenike, • zapadni automobili stoje neispravni zbog manjka dijelova, • tržište preplavljuje jeftina kineska roba, čiji je izvoz u Rusiju utrostručen.
Fond nacionalnog blagostanja, ključna pričuva deviza i zlata, otopio se s više od 400 tona prije rata na 139,5 tona. Guvernerica središnje banke Elvira Nabiullina upozorava da bi, nastave li se pad BDP-a i rast inflacije uz sve veće ratne izdatke, rezerve mogle nestati do kraja 2026.
Bez izlaza iz začaranog kruga
Prekid rata, procjenjuju analitičari, zahtijevao bi demobilizaciju oko 400 000 vojnika, goleme odštete i kompleksnu reintegraciju u civilni život – politički rizik koji Kremlj zasad ne želi preuzeti. Jedan od bliskih suradnika Vladimira Putina, Dmitrij Kozak, navodno je zbog upozorenja o nadolazećem socijalno-gospodarskom slomu marginaliziran i smijenjen.
Iako Rusija još raspolaže resursima za nastavak rata, oni rapidno kopne. Stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je zemlja zaglavljena između potreba bojišta i opasnosti od kolapsa čim oružje utihne.
