Broj kreveta u hrvatskim vikendicama i apartmanima u koje se ne naplaćuje smještaj porastao je za oko 170 tisuća u posljednjih šest godina, no istodobno je broj turističkih noćenja u tom segmentu znatno pao. Prema službenoj statistici:
- U prvih sedam mjeseci 2019. evidentirano je oko 6,3 milijuna noćenja, dok je u istom razdoblju 2025. godine zabilježeno oko 700 tisuća manje.
- Dolasci su pali s približno 350 na oko 300 tisuća.
- Na godišnjoj razini pad je još izraženiji: 2019. je u nekomercijalnom smještaju ostvareno oko 13,1 milijuna noćenja, a 2024. samo 10,7 milijuna.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik Instituta za turizam Josip Mikulić objašnjava da se radi o neuobičajenom trendu: „Neobično je da je došlo do pada iskorištenosti tih kapaciteta. Moguće je da se ti objekti manje koriste ili se gosti revno ne prijavljuju. Meni je realističnija druga opcija.”
Nadzor rijedak, naknade simbolične
Inspekcije ne prate sustavno nekomercijalni smještaj pa mnogi vlasnici i gosti preskaču obvezu prijave u sustav eVisitor. Iako zakonski moraju evidentirati svaki dolazak i platiti 30 % propisanog iznosa boravišne pristojbe, to čini tek mali dio vikendaša. Naknada se može podmiriti i paušalno: najviše 33 eura za prva dva člana obitelji, a za svakog sljedećeg po 13 eura. Primjerice, petnaestočlana obitelj u Malinskoj trebala bi godišnje izdvojiti 126,5 eura – manje od 10 eura po osobi. Unatoč simboličnim iznosima, velik broj vlasnika i dalje izbjegava plaćanje, što iskrivljuje službenu statistiku.
Rezultat je paradoks: kapaciteti rastu, ali službeno zabilježeni dolasci i noćenja padaju, pa turistička slika Hrvatske iz eVisitora ne odražava stvarni promet. Bez jačeg nadzora i dosljedne prijave, trend bi se mogao nastaviti, upozoravaju stručnjaci.