Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović oštro je kritizirala nacrt državnog proračuna za 2026. godinu, upozorivši da Vlada podcjenjuje inflaciju, oslanja se gotovo isključivo na europske fondove i ne rješava ključne strukturne probleme zdravstva, tržišta rada i socijalne skrbi.
Glavne zamjerke:
• Inflacija i cijene hrane – Vlada ponovno predviđa stopu od 2,8 %, iako je lanjska procjena pogriješila za 0,9 postotnih bodova. Hrana poskupljuje dvostruko brže od prosjeka eurozone; Hrvatska je po rastu cijena druga u monetarnoj uniji (5,67 % prema 2,66 %).
• Ovisnost o EU fondovima – Oko 75 % javnih investicija planira se financirati iz fondova EU-a. Proračun za 2026. računa na rekordnih 4,7 mlrd eura europske pomoći, no dosadašnje povlačenje novca zaostaje, a do kraja lipnja 2026. treba realizirati još 3,18 mlrd eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Usporene su isplate krajnjim korisnicima, javna nabava često propada zbog premalo ponuda ili previsokih cijena.
• Nedostatak kadra – Iako se europskim novcem dograđuju škole i vrtići, u proračunu nema sredstava za nova radna mjesta u obrazovanju i drugim javnim službama, dok se stručnjaci sve više iseljavaju.
• Slabe plaće – Prosječna bruto satnica od 16,5 eura čini tek 44 % prosjeka eurozone. Radnici, umirovljenici i najmoprimci najveći su gubitnici inflacije, dok banke i trgovački lanci ostvaruju rekordne profite.
• Zdravstveni dug – Obveze sustava skočile su s 398 na 862 mil. eura u razdoblju 2023.–2025.; samo ove godine bolnice su stvorile novi deficit od 360 mil. eura. Dopunsko osiguranje poskupjelo je 60 %, a opskrba lijekovima postaje nesigurna.
• Socijalna skrb – Inkluzivni dodatak kasni; oko 15 000 osoba preminulo je ne dočekavši rješenje, dok 105 000 još čeka. Pet županija i dalje ima BDP na razini 2001., a svaki peti građanin živi u riziku od siromaštva.
SDP predlaže progresivniji porez na dobit s višom stopom za tvrtke koje su u doba inflacije ostvarile ekstra profite, posebno banke, te porezne olakšice poslodavcima koji radnicima isplaćuju iznadprosječne plaće. Radolović tvrdi da bi takav model potaknuo rast plaća i ublažio pritisak inflacije, dok bi se proračunska sredstva mogla preusmjeriti u mirovine, zdravstvene usluge i socijalna prava.